Između 100 i 150 tona droge godišnje se prokrijumčari u Švedsku

Srna
Foto: Pixabay

STOKHOLM - U Švedsku godišnje ulazi deset puta više droge nego što su ranije studije pokazale, saopštila je švedska policija u najnovijem istraživanju.

Analizom šifrovane komunikacije narko dilera utvrđeno je „krijumčarenje droge na industrijskom nivou" uz pomoć cijele mreže zvaničnika, bankara i advokata.

Istraživanje policije bazira se na analizi šifrovane komunikacija na platformi „Enkročet", koju su ranije naširoko koristile brojne kriminalne organizacije.

Materijal koji je analiziran pokriva samo ograničen vremenski period i zasniva se na jednom izvoru. Policija procijenila na osnovu ovog materijala da se između 100 i 150 tona droge prokrijumčari godišnje u Švedsku.

To je daleko više od ranijih procjena Centralne asocijacija za informacije o alkoholu i drogama (CAN) o oko 15 tona godišnje.

Krijumčarenje se najčešće odvija drumskim putem, kada se droga krije u legalnom tovaru. Konačna destinacija su najčešće veliki gradovi kao što su Stokholm, Malme i Geteborg, ali i nekoliko manjih gradova.

Prema platformi „Enkročet", most Oresund koji povezje Švedsku i Dansku i ostatak Evrope je najčešća ruta krijumčarenja u Švedsku.

U svom istraživanju policija navodi da su trgovina drogom i sukobi u vezi sa drogom u osnovi većine nasilnih incidenata kao što su pucnjava i eksplozije, a koji su u porastu u nekim dijelovima zemlje.

„Većinu onoga što smo pronašli i pročitali na ovoj platformi mi smo znali od ranije i naše obavještajne sužbe dobro su procijenile kriminal u Švedskoj. Ali, takođe, možemo reći da je trgovina drogom značajno porasla posljednjih godina", rekla je Linda Staf, šef obavještajne jedinice policije Švedske.

Prema dobijenim podacima, utvrđeno je da kriminalci pokušavaju da stupe u kontakt i da utiču na političare, zvaničnike u javnoj upravi, pravosuđu u cilju zaštite, promovisanja i unapređivanja kriminalnih aktivnosti na različite načine.

Takođe, čini se da je privatni sektor osjetljiviji u odnosu na javni.

Najčešća metoda kriminalaca je da pokušaju da utiču na advokate. Čini se, takođe, da mnogi kriminalni akteri imaju veze u bankarskom sistemu koje im pomažu da provode različite oblike prevare i korupcije.

„Pristup policije šifrovanoj komunikaciji među kriminalcima povećaće našu sposobnost da spriječimo i detektujemo djela iz domena organizovanog kriminala. Takođe je očigledno da pravosuđe nije predviđeno ili dimenzionirano za široko narko tržište kakvo postoji u Švedskoj. Sasvim je jasno da i privatni i javni sektor moraju da povećaju svoju sposobnost da se odupru neovlaštenom uticaju", rekla je Linda Staf.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana