Britanska tajna služba špijunirala komunikacije više od američke

Lomdomn - Britanska špijunska agencija GCHQ prikuplja i skladišti ogromne količine imejl poruka, postova na Fejsbuku, istoriju pretrage internta i telefonskih poziva, i razmjenjuje ih sa američkom NSA - otkrivaju najnovija dokumenta koja je Edvard Snouden dao na uvid britanskom listu “Gardijan”.

Razmjere ambicija GCHQ pritom otkrivaju već i sami nazivi dvije glavne komponente ovog programa: Ovladavanje interenetom i Globalna eksploatacija telekoma. Cilj je kontrola što većeg obima internet i telefonskog saobraćaja, i to bez ikakvog znanja javnosti, ili javne debate. 

Jednu od ključnih inovacija pritom predstavlja sposobnost GCHQ da izvuče ogromne količne podataka sa tele-optičkih vlakana prenosnih kablova i da ih uskladišti do 30 dana, kako bi mogle da se “prosiju” i analiziraju. Ta operacija, koja nosi šifrovano ime “Tempora”, u toku je već 18 mjeseci.  

Konkretno, to znači da su GCHQ i NSA u stanju da pristupaju gotovo cijelokupnoj komunikaciji između potpuno nedužnih ljudi, kao i između ciljnih grupa osumnjičenih, i da ih obrađuju i proučavaju.  

To uključuje snimanje telefonskih poziva, sadržaja imejl poruka, unosa na Fejsbuku, istorija pretrage interneta - i sve se to smatra legalnim, mada bi bezbjednosni sistem navodno terebalo da ograniči presretanje na tačno određeni dijapazon meta.  

Na “prosijavanju” presretnutih podataka radilo 300 analitičara

Postojanje ovog programa objavljeno je u dokumentima koje je “Gardijanu” pokazao Edvard Snouden, uzbunjivač iz redova NSA, u okviru svog pokušaja da razotkrije “Najveći program kontrole u ljudskoj istoriji”, a prema Snoudenovim riječima, “oni (GCHQ) su gori od SAD”.  

Zahvaljujući već spomenutom programu, GCHQ je svjetska objaveštajna supersila, i ima “najveći pristup interentu” od svih članica alijanse za elektronsku špijunažu “Pet Očiju” - SAD, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Velike Britanije. Pored toga, HGCHQ i “proizvodi veće količine metapodataka od NSA”, pri čemu metapodaci predstavljaju osnovne informacije o tome ko je koga kontaktirao, bez detalja o sadržaju.  

Do maja prošle godine, na “prosijavanju” bujice presretanih podataka radilo je 300 analitičara GCHQ i 250 analitičara NSA, dok je pristup bazama podatak GCHQ, kako piše “Gardijan”, imalo ukupno 850.000 zaposlenih u NSA i privatnih ugovarača sa strogo povjerljivim dozvolama.  

Prema dokumentima koji su “Gardijanu” predočeni, količina podataka koju je GCHQ svakodnevno obrađivao prošle godine bila je tolika kao kad bi se svakih 24 sata 192 puta poslale sve informacije sadržane u svim knjigama Britanske narodne biblioteke, pri čemu se ovi kapaciteti neprestanuo uvećavaju.  

Za 2 miliona korisnika svjetske mreže interenta, Tempora predstavlja prozor u njihov svakodnevni život, kroz koji se izvlači svaki oblik komunikacije sa fibro-optičkih vlakana koja premrežuju svijet, dok je NSA s Prizmom u međuvremenu otvorila i drugi prozor, kroz koji je obezbjeđen pristup internim sistemima globalnih kompanija koje servisiraju internet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.