Britanska tajna služba 20 godina špijunirala poznatu nobelovku

Prisluškivali su joj telefonske razgovore, otvarali poštu, pratili svaki pokret, špijunirali njene prijatelje i saradnike... Više od 20 godina, nobelovku Doris Lesing pratila je tajna policija, poznatija kao MI5.

Nedavno su objavljeni tajni dokumenti MI5 iz kojih se vidi da su pratili svaki korak poznate književnice dugo nakon što je napustila komunističku partiju. Zabrinjavalo ih je njeno oprečno mišljenje o kolonijalizmu, što je nedavno otkriveno otvaranjem njenog tajnog dosijea.

Doris Lesing se udala. kako je jednom opisala, zbog „revolucionarne dužnosti". Ali prezime bivšeg supruga zadržala je i nakon završetka braka, kada je napustila Južnu Rodeziju, današnji Zimbabve, u kojem je odrasla,i kada se 1949. godine preselila u Veliku Britaniju.

Špijuniranje je pojačano kad se njeno ime pojavilo u jednom razgovoru tokom stalnog prisluškivanja sjedišta britanske komunističke partije, koja je bila smještena u King Stritu u Kovent Gardenu.

U njenom dosijeu piše: „Njene komunističke simpatije raspršile su se gotovo do tačke fanatizma zahvaljujući vaspitanju u Rodeziji koji je iz nje izvukao duboku mržnju". Tajne službe su dodale da je „njena omiljena tema kolonijalno iskorišćavanje i da je postala gotovo neodgovorna u svojim izjavama... rekavši da je sve crno super i da su svi vi bijeli ljudi i stvari začarani".

Lesingova se 1956. godine preselila u stan u Varvik Roudu u Londonu gdje su je često posjećivale osobe, kako su tada zapisali MI5, različitih nacionalnosti, uključujući Amerikance, Indijce, Kineze i Nigerijce, a sumnjali su i da se stan koristi u „nemoralne svrhe".

Upravo ta godina za spisateljicu bila burna jer joj je bio zabranjen povratak u Južnu Afriku i Rodeziju, a uskoro je uslijedilo moskovsko nasilno potiskivanje mađarskog ustanka.

Lesing je tad pristala da se potpiše na pismo koje je otkrivalo, kako su zabilježili agenti, „teške zločine i zloupotrebe SSSR i nedavnu pobunu radnika i intelektualaca protiv pseudo-komunističkih birokrata i policijskog sastava".

Pismo je trebalo da bude objavljeno u stranačkim novinama Deji Vorkeru, ali su odbili da ga štampaju, pa je kasnije izašlo u ljevičarskom nedjeljniku Tribjun. To je presudilo da Lesing istupii iz komunističke partije i odbila je molbu stranačkih kolega da se predomisli.

Početkom 1957. godine tajne službe dodale su u njen dosje da je „zgrožena ruskom akcijom u Mađarskoj" i opisali je kao „atraktivnu, nasilnu, opasnu ženu, koja je, prema potrebi, i nemilosrdna".

I dalje su nastavili da je prate, a šest godina nakon što je napustila komunističku partiju, 1962. godine, među „tajne i lične podatke" dodali su da je „poznata po tome što je zadržala ljevičarski pogled i pokazala interes za afričke poslove oko rasne diskriminacije, dok se u novije vrijeme povezala s kampanjom za nuklearno naoružanje".

To je i posljednji zapis unesen u njenu datoteku.

Umrla je u 94. godini, 2013. godine, a šest godina ranije postala je najstarija dobitnica Nobelove nagrade za književnost, piše Gardijan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.