400 dana rata u Ukrajini: Bitka za Bahmut može postati prekretnica

Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko predložio je danas da se proglasi prekid vatre u Ukrajini i uspostavi primirje, pri čemu nijedna strana ne bi imala prava da pregrupiše svoje trupe.

"Preuzeću rizik da sugerišem da vojne aktivnosti u Ukrajini treba da prestanu bez prava da strane prerasporede opremu i pregrupišu snage", rekao je Lukašenko obraćajući se građanima i parlamentu, a prenosi TAS S.

Lukašenko je naveo da ne bi trebalo da postoje preduslovi za prekid vatre, prenosi bjeloruska novinska agencija Belta.

"Pregovori bez preduslova", rekao je Lukašenko.

On je naglasio da bi pregovori trebalo da počnu odmah.

Lukašenko je upozorio Ukrajinu da ne pokreće kontraofanzivu jer bi, kako je naveo, onda pregovori između Moskve i Kijeva bili nemogući.

On je dodao da su planovi Rusije da rasporedi taktičko nuklearno oružje na teritoriji Belorusije prilika da se zaštiti Bjelorusija od prijetnji Zapada, navodi Rojters.

Lukašenko je optužio Zapad da jača vojne snage u Poljskoj, na granicama Bjelorusije, i da, kako tvrdi, planira da je napadne i uništi.

Plenković u posjeti Ukrajini

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković doputovao je jutros u Kijev gdje će se sastati s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom.

Sve više Rusa spremno da dobrovoljno pristupi vojsci

Broj onih koji su voljni da potpišu ugovor o vojnoj službi u Rusiji značajno je porastao, saopštio je Vladimir Cimljanski, portparol Glavne direkcije za organizaciju i mobilizaciju u Generalštabu Oružanih snaga Rusije.

"Trenutno je značajno porastao i broj građana koji su odlučili da se dobrovoljno prijave u vojsku pod ugovorom. Radi njihove pravovremene registracije, Ministarstvo odbrane proširilo je mrežu izbornih tačaka za odabir za vojnu službu pod ugovorom i povećalo je broj instruktora koji će raditi sa kandidatima", rekao je Cimljanski.

On je istakao da se regrutovanje vrši u bliskoj saradnji sa regionalnim vlastima.

Prema njegovim riječima, u bliskom segmentu Ministarstva odbrane napravljena je zajednička elektronska baza podataka kako bi se spriječili slučajevi neopravdanog regrutovanja.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je djelimičnu mobilizaciju u zemlji u septembru, usljed ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini započete u februaru prošle godine. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je da će biti mobilisano samo jedan odsto ljudstva, odnosno 300.000 rezervista.

Ukrajinski komandant: Bitka za Bahmut može postati prekretnica rata

Komandant jedne od ukrajinskih jedinica, pukovnik Jevgenij Meževikin, ocijenio je da bitka za Bahmut može postati prekretnica u ratu i da je Ukrajina u stanju da zadrži grad i potisne ruske trupe.

Meževikin smatra da bi, ako Ukrajinci uspiju da sačuvaju svoje nedavne uspjehe, bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u odbrani Ukrajine protiv Rusije, ne samo zbog zaustavljanja ruske ofanzive, već i zbog pripreme jakog uzvratnog udara, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema Meževikinu, ruski napadi u Bahmutu su usporeni i neposredna prijetnja od opkoljavanja je izbjegnuta. On je dodao da su ruske snage „iscrple sve svoje rezerve”.

Meževikin je rekao da su na sjevernoj i južnoj strani Bahmuta, gdje su ruske trupe pokušale da opkole grad, Rusi naišli na najmotivisanije ukrajinske jedinice i da “više nisu imali snage”. Ipak, dodao je Meževikin, centar grada ostaje žarište, gdje ruske snage napadaju znatnom snagom. Ukrajinski vojnici koji su se borili u Bahmutu rekli su da su ruske trupe fokusirale svoje napore na prodor ka centru grada, koristeći tešku artiljeriju i vazdušne napade, navodi Ukrajinska pravda.

OEBS aktivirao Moskovski mehanizam zbog navodne deportacije djece u Rusiju

Sjedinjene Američke Države su sa još 44 zemlje i uz podršku Kijeva aktivirale Moskovski mehanizam Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kako bi bili ispitani navodi o prisilnom premještanju djece u dijelovima teritorije Ukrajine pod ruskom kontrolom i njihovoj navodnoj deportaciji u Rusiju, saopštio je Stejt department.

Kako se navodi, zatraženo je da Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) formira ekspertsku misiju koja će ispitati da li je s tim u vezi prekršeno međunarodno pravo, počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti.

Ova misija će takođe imati zadatak da prikuplja, konsoliduje i analizira sve dokaze koji bi mogli da budu podijeljeni relevantnim mehanizmima za utvrđivanje odgovornosti, kao i nacionalnim, regionalnim ili međunarodnim sudovima ili tribunalima koji mogu imati nadležnost.

Moskovski mehanizam OEBS posljednji put je aktiviran 28. jula 2022. u vezi sa Rusijom, kada su to zatražile SAD i još 44 zemlje.

Stejt department navodi da su te istrage dokumentovale “rasprostranjene povrede ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava” koje su počinile ruske snage u Ukrajini. Moskovski mehanizam, usvojen 1991. godine, pruža mogućnost članicama OEBS-a da pošalju misije eksperata kako bi se pomoglo u rešavanju određenog pitanja ili problema koji se odnosi na ljudsku dimenziju, odnosno ljudska prava i demokratiju.

Ukrajina: Rusija tokom noći napala sa 10 dronova, uništili smo devet

Ruske trupe su tokom noći upotrijebile 10 bespilotnih letjelica Šahed-136 za nanošenje udara na teritoriju Ukrajine, od kojih je devet uništila ukrajinska PVO, saopštio je jutros ukrajinski generalštab.

Navodi se da su ruske snage noćas lansirale i devet projektila S-300 na civilnu infrastrukturu u Harkovu, prenosi Interfaks Ukrajina.

-U napadu su oštećeni privatna kuća i dva automobila - izjavio je načelnik oblasne vojne administracije Oleg Sinegubov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.