Leks-Šeks zakon na djelu

ZAGREB - Dio hrvatske javnosti doživljava najnovije poteze državnog tužilaštva Srbije nastavkom srpske državne politike koja se ogledala u slučajevima Ejupa Ganića, Jovana Divjaka i Ilije Jurišića, kažu u Hrvatskom helsinškom odboru.

- Međutim, činjenica da tužilaštvo Srbije nije do sada stavilo na Interpolovu listu potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa čak ni prilikom njegovog nedavnog službenog putovanja u inostranstvo, i to poslije primanja optužnica od strane hrvatskog Ministarstva pravosuđa 27. jula ove godine, tu tezu demantuje - naglašava se u saopštenju HHO-a koje je potpisao predsjednik Ivan Zvonimir Čičak.

Naime, u HHO kažu da je zakon protiv “beogradskih optužnica” izazvao u Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj javnosti, brojne rasprave i čuđenja te je ocijenjen i kao hrvatski korak unazad, prenose hrvatski mediji.

- Iznenađujuće je da dio domaće javnosti, a pogotovo političara, ne vidi dugoročnu štetu od pokušaja donošenja tog ishitrenog zakona, popularno nazvanog Leks-Šeks, po imenu potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, prvoosumnjičenog na pristigloj optužnici za ratni zločin iz Srbije - navodi HHO.

Podsjeća se da je prepuštanje predmeta osumnjičenih za ratne zločine od strane tužilaštva Srbije rezultat bilateralnog sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske, postignutog na sastanku ministara pravosuđa održanom u februaru ove godine u Zagrebu.

- Nije potrebno sklapati bilo kakve nove sporazume i dogovore, već se samo treba držati postojećih. Još važnije je da se politika makne iz pravosuđa i da omogući državnim tužilaštvima Hrvatske i Srbije da ispune sadržajem već postignuti politički okvir - ističe HHO i dodaje da se dogovor iz februara ove godine odnosi na predmete Vojnog tužilaštva JNA, a potom Srbije.

Dalje se podsjeća da je novoosnovano Tužilaštvo za ratne zločine Srbije preuzelo od Vojnog tužilaštva 700 predmeta, od kojih je 90 odsto odmah, poslije provjere, obustavljeno. Veliki dio predmeta bivšeg Vojnog tužilaštva JNA postao je ništavan Zakonom o amnestiji za krivično djelo oružane pobune, koji je donio parlament Srbije. Tako je preostao samo progon za krivična djela ratnog zločina, zbog čega bi i Šeks trebalo da odgovara.

HHO dalje nastavlja da s pravom postavlja pitanje zašto taj zakon nije usvojen ranije, nego se upućuje u proceduru sada, kad se radi isključivo o optužnici protiv Šeksa i drugih.

Zbog svega toga ministar Dražen Bošnjaković vjerovatno nije želio da brani Leks-Šeks u Saboru prošle sedmice - stoji u saopštenju HHO u kojem se daje za pravo i državnim advokatima Hrvatske i Srbije koji kažu da je najava Zakona o ništavnosti narušavanje dobrih odnosa.

Čega se boji Šeks

- Čega se boje Šeks i drugi ako je slučaj zaista zasnovan samo na iznuđenim iskazima zarobljenih. Konačno, bez obzira na usvajanje zakona, tužilaštvo Hrvatske će morati nastaviti postupak protiv Šeksa i drugih, bez obzira na izvor informisanja o počinjenom krivičnom djelu ratnog zločina - zaključuje HHO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.