Zabraniti rušenje srpskih kuća u Zadru
Zagreb - Koalicija udruženja izbjeglica u otvorenom pismu hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću upozorava na odluku gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete da, bez saglasnosti vlasnika, budu uklonjeni ostaci oko 80 miniranih srpskih kuća i privrednih objekata.
Gradske vlasti Zadra su to namjeravale da učine i 2010. godine, ali je tadašnja Kancelarija za ljudska prava, sa Lukom Mađerićem na čelu, zauzela stav da uklanjanje ruševina sa privatnih posjeda može biti sprovedeno isključivo na osnovu pisane saglasnosti vlasnika nekretnine na kojoj se ruševina uklanja.
Svako postupanje koje ne bi uključivalo davanje pisane saglasnosti vlasnika dovelo bi, prema stavu tadašnje Kancelarije za ljudska prava, do narušavanja načela nepovredivosti vlasništva, podsjeća se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Koalicije Miodrag Linta.
Linta od Milanovića traži da vlastima grada Zadra i niza drugih lokalnih samouprava zabrani takve aktivnosti, da srušeni objekti budu obnovljeni u prvobitnim gabaritima ili da se postigne dogovor o naknadi štete, kao i da budu procesuirani odgovorni za srušene srpske kuće i privredne objekte.
Od hrvatskog premijera Koalicija traži i da Vlada Hrvatske pokrene inicijativu da u Zakon o obligacionim odnosima bude vraćena odredba koja daje mogućnost vlasnicima takvih objekata da ostvare pravo na naknadu štete. Prema podacima izbjegličkih udruženja, izvan područja ratnih djelovanja minirano je više od 10.000 kuća i privrednih objekata u vlasništvu Srba u terorističkim akcijama za vrijeme rata.
- Tvrdnju da se radilo o organizovanoj akciji potvrđuje i to što hrvatska policija nikoga nije uhapsila, kao što nije bilo ni istraga - piše Linta i navodi primjer da je na području Bjelovara minirano više od 600 kuća i privrednih objekata u vlasništvu Srba.
Krivci
Miodrag Linta podsjeća da je minirana i kuća Hrvata Ivana Srneca, jer je kao zamjenik načelnika Policijske uprave Bjelovar 1992. godine počeo da traži krivce za eksplozije.
Istovremeno, Koalicija izbjegličkih udruženja ocjenjuje i da je pravni okvir u Hrvatskoj kojim se uređuju pitanja u vezi sa naknadom štete za spaljenu ili miniranu imovinu diskriminatorski i da onemogućuje naknadu štete.
(Tanjug)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
