Zatvor rezervisan samo za Srbe: NSRS otvara pitanje Inckovog zakona

BANjALUKA, SARAJEVO - Famozni član 145a Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Valentin Incko posljednjeg dana mandata u fotelji visokog predstavnika u BiH, a kojim su precizirane i višegodišnje zatvorske kazne za "negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine", je u fokusu republičkih institucija i nije isključena ni opcija da ovo pitanje bude tema posebne sjednice Narodne skupštine.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Republičke institucije analiziraju primjenu člana 145a Krivičnog zakona BiH, poznatog kao "Inckov zakon".
• Ministar pravde Srpske Goran Selak ne isključuje mogućnost održavanja posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
• Selak tvrdi da su sve potvrđene optužnice po ovom članu protiv Srba, dok su optužnice protiv Bošnjaka odbijene.
• Po ovom zakonu već su osuđeni Vojin Pavlović i Miodrag Malić, dok se sudski postupak vodi protiv Miroslava Kraljevića.
• Od 2021. godine Tužilaštvo BiH zaprimilo je više od 150 prijava po ovom osnovu.

Presude koje su pokrenule novu polemiku

Nametnutim dopunama zakona predviđene su kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina, u zavisnosti od stava prema kojem se postupak vodi, a lavina je pokrenuta prošle godine, kada je Sud BiH, po takozvanom Inckovom zakonu, na tri i po godine zatvora osudio predsjednika NVO "Istočna alternativa" iz Bratunca Vojina Pavlovića.

Presuđen je jer je 10. marta 2023. u toj opštini postavio plakat na kojem je čestitao rođendan nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, što su sudije ocijenile kao veličanje Mladića koji je presudom u Hagu osuđen za ratne zločine.

Nova bura se podigla nakon prvostepene, a nedavno i pravosnažne presude kojom je Miodrag Malić osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine, jer je 2. novembra 2022. na skupu opozicionih stranaka u Banjaluci izašao na binu držeći u ruci fotografije Mladića i prvog predsjednika Srpske Radovana Karadžića, uz podignuta tri prsta.

Po istom članu Krivičnog zakona je pokrenut i pravosudni proces protiv načelnika Vlasenice Miroslava Kraljevića. Njemu se još sudi jer je 9. marta 2025. u svojstvu prvog čovjeka opštine dao izjavu za medije u kojoj je iskazao veliko poštovanje Karadžiću i Mladiću, navodeći da su to slavna imena koja treba pominjati.

Različiti aršini za isto krivično djelo

U Tužilaštvu je krajem marta bilo više od 150 prijava po tzv. Inckovom zakonu, a podatke o tome je, u koordinaciji sa premijerom Srpske, tražio i republički ministar pravde Goran Selak. Dobijeni odgovor, tvrdi, otvara ozbiljna pitanja u pogledu iste primjene zakona i povjerenja u sistem.

Tužilaštvo BiH je, potvrdio je, ostavilo podatke koji omogućavaju ozbiljnu analizu, dok je Sud dostavio minimum informacija, izostavljajući ključne zatražene podatke, uključujući nacionalnu strukturu potvrđenih i odbijenih optužnica.

Prema njegovim riječima, analiza dostavljenih podataka pokazuje da su sve optužnice protiv Srba za krivično djelo iz člana 145a Krivičnog zakona BiH potvrđene od Suda BiH te da su optuženi ili već osuđeni ili se protiv njih vode postupci u kojima su izrečene ili se očekuju višegodišnje kazne.

S druge strane optužnice protiv Bošnjaka za isto krivično djelo odbijene su od Suda, iako ih je, navodi, bilo više nego duplo manje nego protiv Srba.

- Ili Tužilaštvo BiH zna da radi kada optužuje Srbe, a ne zna kada optužuje Bošnjake, ili, što se nameće kao vjerovatniji zaključak, Sud primjenjuje različite aršine za ista ili uporediva činjenična stanja. Ako je tako, riječ je o ozbiljnom udaru na vladavinu prava, ustavni poredak i povjerenje građana u pravosuđe - naveo je Selak, pitajući i gdje su međunarodni posmatrači i svi oni koji se zalažu za jednakost pred zakonom.

Selak je ukazao i na to da je za krivično djelo iz člana 145a propisana minimalna kazna zatvora od tri godine, ocijenivši neprihvatljivim da se za "verbalni delikt" izriču tako stroge kazne, a osjetno blaže sankcije i za ratne zločine počinjene nad srpskim narodom.

Selak je za "Glas" potvrdio da Srpska prati stanje i prikuplja informacije.

- Ovo je dodatni alarm za to da se nešto čudno dešava u Sudu BiH. Svi koraci koje republičke institucije i organizacije trenutno prave na ovom polju su predradnje da bismo došli do konačnog rješenja. A zašto ne i do posebne sjednice Narodne skupštine - zaključio je Selak.

Više od 150 prijava od 2021. godine

U Tužilaštvu BiH su u martu za "Glas" naveli da su nakon donošenja izmjena Krivičnog zakona od strane visokog predstavnika za krivično djelo 145a izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, koje je postojalo, dodati novi stavovi od dva do sedam.

Od 2021. zaprimili su više od 150 prijava i podignuto je osam, a potvrđeno šest optužnica. To su, kako je tada otkriveno, predmeti "Vojin Pavlović" (stav 3 i 4), "Samir Nukić" (stav 2), "Vojin Pavlović" (stav 3 i 4) te "Jasmin Mulahusić" (stav 2), "Miodrag Malić" (stav 6) i "Miroslav Kraljević" (stav 6).

Sud je odbio potvrđivanje optužnica u predmetima "Senahid Nezirović" i "Anel Kendić", a dvije optužnice protiv Pavlovića su objedinjene.

- Dio predmeta je završen negativnom tužilačkom odlukom, spajanjem predmeta ili na drugi način, a dio je u radu - poručeno je iz Tužilaštva.

U radu Suda BiH su, prema tadašnjem odgovoru na pitanje "Glasa Srpske", u toku bila četiri predmeta - "Jasmin Mulahusić", "Miroslav Kraljević", "Samir Nukić" i "Miodrag Malić", kojem je tada bila izrečena prvostepena presuda.

Mulahusić i Nukić su, prema postupnim podacima, prijavljeni zbog objava na društvenim mrežama.

Kritike i sa stručnog skupa

U Banjaluci je u aprilu održan skup "Krivični progon kao instrument revizije istorije - ugrožavanje slobode mišljenja i govora presudama Suda BiH", nakon kojeg je rečeno da su institucije Srpske spremne da učine sve da krivični postupci više ne bi bili instrumenti pokušaja revizije istorije u BiH.

Apelaciono odjeljenje

Goran Selak tvrdi da, ukoliko dođe do formiranja apelacionog odjeljenja Suda BiH, ono mora da bude u Banjaluci.

- To odjeljenje mora da bude što dalje od Sarajeva, da bi bilo nepristrasno. Ako je narušena konstitutivnost naroda u takvom Sudu BiH, kako onda imamo vladavinu prava, za koju se, mi iz Republike Srpske, uporno zalažemo - rekao je Selak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.