Zašto Sarajevo strahuje od dvije uticajne američke organizacije

BANjALUKA - U političkim krugovima Sarajeva, posebno među bošnjačkim elitama i pristalicama centralizovane BiH, sve veći strah izazivaju dvije uticajne američke konzervativne organizacije - Heritidž fondacija i Institut za politiku "Amerika na prvom mjestu" (AFPI). Ove institucije, bliske republikancima i Donaldu Trampu, otvoreno kritikuju postojeći međunarodni okvir u BiH, posebno ulogu Kancelarije visokog predstavnika i Dejtonski mirovni sporazum.

Njihovi prijedlozi, od ukidanja OHR-a, preko veće decentralizacije, pa do razmatranja trećeg, hrvatskog entiteta, doživljavaju se kao direktna prijetnja unitarnoj viziji BiH koju promovišu sarajevski i, navodno, građanski krugovi.

Heritidž fondacija, jedan od najuticajnijih konzervativnih tink-tenkova u SAD, vidi BiH kao geostrateški ključ za transatlantsku stabilnost i bezbjednost Evrope. Međutim, ista organizacija je oštar kritičar međunarodnog intervencionizma i "gradnje nacije" po modelu koji je primijenjen u BiH nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine.

Jedan od ključnih glasova u fondaciji je Džejms Karafano, potpredsjednik za spoljnu i odbrambenu politiku i jedan od vodećih američkih stručnjaka za nacionalnu bezbjednost. Karafano Dejtonski mirovni sporazum opisuje kao neuspješan eksperiment koji je, iako je zaustavio rat, stvorio i disfunkcionalnu državu lišenu stvarnog suvereniteta.

Prema riječima Karafanova, Dejton je zamijenio ratno stanje birokratskim apsolutizmom, jer visoki predstavnici smjenjuju legalno izabrane zvaničnike, poništavaju zakone, ali i nameću identitet koji favorizuje jednu etničku grupu, Bošnjake - na štetu Hrvata i Srba. Karafano tvrdi da je 30 godina međunarodnog upravljanja rezultiralo konstantnom krizom, pogoršanjem etničkih odnosa i ekonomskom stagnacijom.

Kako bi se izašlo iz ove situacije, njegovi prijedlozi su ukidanje OHR-a i povratak punog suvereniteta entitetima i konstitutivnim narodima u BiH. Zagovara i zamjenu visokog predstavnika američkim "garantom mira" kroz bilateralne sporazume. Takođe, zalaže se i za ustavne reforme koje bi uključivale veću autonomiju entiteta, pa čak i stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta kao mogućnost za trajno rješenje hrvatskog pitanja.

Slična stajališta dijeli i AFPI, osnovan 2021. godine od strane bivših Trampovih savjetnika Bruk Rolins i Larija Kudlova. Ovaj institut, koji se zalaže za politiku "Amerika na prvom mjestu", smatra da je Dejtonski okvir istrošen i nestabilan, te da je došlo vrijeme za novi dogovor na Balkanu. AFPI kritikuje centralizaciju vlasti u Sarajevu koju vide kao pokušaj Bošnjaka da uspostave unitarnu državu. Na poteze Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske gledaju ne kao na pokušaje secesionizma, već kao na legitimnu reakciju na bošnjačke ambicije.

Njihovi prijedlozi su da se da veća autonomija entitetima (posebno Republici Srpskoj i hrvatskim kantonima). Smatraju i da je neophodna reforma izbornog sistema, posebno Doma naroda FBiH  - po uzoru na američki Senat.

AFPI i Heritidž često pominju i Abrahamske sporazume na Bliskom istoku - kao model za BiH. To podrazumijeva  ekonomske sporazume, normalizaciju odnosa i zaobilaženje statusnih pitanja. Iako Trampova administracija još nije zvanično objavila plan za Balkan, ključne ličnosti iz njegovog kruga - Ričard Grenel i Džared Kušner, kao i predstavnici Heritidža i AFPI-ja - otvoreno promovišu brzo rješenje za BiH po uzoru na diplomatiju iz prvog Trampovog mandata. Cilj nije institucionalna reforma niti međunarodno tutorstvo, već stabilnost kroz prosperitet - ekonomski razvoj, investicije i normalizacija odnosa između entiteta, uz američko posredovanje.

Kušner je, inače, Trampov zet, koji je do sada pokazao određeno majstorstvo u takozvanoj tranzicionoj diplomatiji u kojoj se ekonomski interesi stavljaju iznad ideoloških ili istorijskih sporova. U Trampovoj drugoj administraciji njegov uticaj se proširuje na zapadni Balkan, gdje kombinuje biznis interese sa političkim uticajem, često u saradnji sa Ričardom Grenelom, bivšim specijalnim izaslanikom za Balkan.

Ako ovaj njihov plan uspije, BiH bi postala prvi evropski primjer Abrahamskog modela - mir kroz autoputeve, startape i turističke vize, a ne kroz visoke predstavnike i ustavne sudove. Ako propadne - ostaje status kvo i novih 30 godina krize.

BiH će, inače, biti glavna tema sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a čije je održavanje inicirala Rusija, koja trenutno predsjedava ovom tijelu. Na ovoj sjednici, koja će biti održana u Njujorku 31. oktobra, trebalo bi da bude pročitan izvještaj OHR-a o stanju u BiH, ali i iz Republike Srpske u kom se ukazuje na niz nezakonitosti i problema koje su izazvale nametnute odluke samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita. Prema ocjenama pojedinih analitičara, očekuje se da ovom prilikom bude otvoreno pitanje Šmitovog legitimiteta.

Prema pisanju pojedinih portala, od briselskog "Politika" pa do onih iz FBiH, odlazak Kristijana Šmita iz BiH postaje sve izvjesniji. Kada je riječ o zatvaranju OHR-a, to pitanje navodno bi i dalje moglo ostati na štapu, te bi se o tome moglo razgovarati tek sredinom naredne godine. U međuvremenu bi Šmita navodno trebalo da zamijeni neko ko bi dobio zeleno svjetlo SB UN, s tim da ta osoba ne bi koristila bonska ovlašćenja.

Sjednica SB UN će vjerovatno biti i dobra prilika da se vidi da li će doći do zaokreta u spoljnoj politici SAD prema BiH, a koju je vodila Bajdenova administracija bazirajući se samo na pritiske, međunarodni intervencionizam i izolacionizam. 

Šta kaže Landau?

Kristofer Landau, zamjenik državnog sekretara SAD, takođe je posvećen rješavanju (ne)prilika u BiH. Zalaže se za dijalog svih strana i poštovanje postojeće etničke strukture. U nekoliko navrata otvoreno je poručio da je BiH potreban pragmatizam, a ne idealizam, te da će SAD pomagati samo onima koji su spremni za realna rješenja.

- BiH nije monoetnička država. Jedini održivi put je onaj koji poštuje njenu jedinstvenu strukturu i autonomiju konstitutivnih naroda - njegov je stav koji je iznio u nekoliko navrata.

On se već dva puta sastao sa srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović u Vašingtonu, a posljednji put u oktobru ove godine. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.