Radna grupa niti radi niti je grupa

Vedrana Kulaga Simić 31.08.2026 17:56

Foto: Agencije | Ilustracija

BANjALUKA, SARAJEVO - Pod okriljem radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i izmjena Izbornog zakona BiH nastalo je pet prijedloga, ali svaki od njih u korijenu vuče stare boljke, odnosno ono o čemu politički lideri tri konstitutivna naroda godinama ne mogu da postignu konsenzus te je teško očekivati da će i ovaj pokušaj moći da posluži kao odskočna daska novoj vlasti u rješavanju problema.

Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva pravde, u oktobru 2025. usvojio Odluku o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem izvršenja presuda suda u Strazburu.

Mjesta u radnoj grupi povjerena su političkim predstavnicima tri naroda, među kojima su i stručnjaci za ustavno pravo, a iz Savjeta ministara BiH je poručeno da se time sprovodi zaključak kada je usvojen Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Zornić", "Sejdić i Finci", "Pilav" te "Pudarić" protiv BiH.

Zadatak članova je da pripreme nacrt amandmana na Ustav, idejna rješenja nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, održe raspravu, sačine nacrt zakona, dostave Venecijanskoj komisiji na mišljenje te upute na kraju Savjetu ministara na dalje postupanje.

Član te grupe iz Srpske Zlatko Knežević je za "Glas" potvrdio da je nastalo pet prijedloga, ali da se svi ne mogu nazvati prijedlozima grupe jer se radi o i prijedlozima pojedinih članova.

- Iz njih izviru stare ovdašnje boljke. Jedni zagovaraju takozvano građansko rješenje, drugi formiranje posebnih izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva, a treći se trude da se ništa ne promijeni kada je riječ o statusu Republike Srpske sa eventualnim prijedlogom kako to riješiti u FBiH jer je ključni problem na toj adresi - rekao je Knežević koji obavlja funkciju savjetnika ministra pravde Republike Srpske, a svojevremeno je bio i predsjednik Ustavnog suda BiH.

Govoreći kako obezbijediti ravnopravno učešće onih iz reda ostalih, kaže da postoje dvije ideje, ali da je došlo do zastoja.

- Jedno rješenje je da se formira poseban klub ostalih u sklopu Doma naroda na nivou BiH, a drugo da se u postojećim klubovima konstitutivnih naroda obezbijedi po mjesto za njih - rekao je Knežević.

Potvrdio je da su u radu grupe "na daljinu" učestvovala dva eksperta Savjeta Evrope, dali mišljenje na prijedloge i ušli u "standardne paradokse".

- I sama grupa nosila se i sa raznim osporavanjem i opozicijom u radu, prije svega od članova iz FBiH. U suštini samo predstavnici srpske i hrvatske komponente iz FBiH odazivali na sve sastanke i davali prijedloge, dok je prijedlog, takoreći, trećeg dijela bio toliko radikalno-građanski da ni oni, vjerovatno, nisu mislili da ima potencijal da bude osnova za ozbiljne razgovore, a kamoli da bude usvojen - istakao je Knežević.

Članovi iz Srpske su, podvukao je, davali prijedloge i razmišljali u pravcu nekog zajedničkog prijedloga.

- Ali, ne može se nešto riješiti, a da ne riješi ono odakle potiče problem, a on potiče iz političkog i etničkog sukoba dva konstitutivna naroda u FBiH. Bez toga nema ni prijedloga za rješenje - rekao je Knežević.

Ipak, prvi put u svim tim pričama, uključujući i kontakte sa Strazburom, se pokazalo gdje je problem.

- Pale su maske i pokazalo se gdje je problem. I da se i kod donošenja odluka iz te zbirke predmeta nije razmišljalo o tome gdje je problem. A bitno je da smo "oprali" Srpsku od stalne teze da nešto nećemo, a ne znamo šta hoćemo. Čvrsto smo znali šta nećemo i znali šta možemo dopustiti, a oni neka se dogovore - zaključio je Knežević.

Sa političkim predstavnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda u toj radnoj grupi nismo uspjeli stupiti u kontakt.

Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava datira iz juna 2021. godine. "Sejdić i Finci BiH" naziv je predmeta koji je otvoren pred sudom u Strazburu polovinom 2006, a okončan tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani, odnosno da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer Ustav predviđa da na te pozicije dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Da bi presuda bila sprovedena u djelo, kako je naložio sud, potrebno je da u BiH bude izmijenjen Ustav BiH i izborno zakonodavstvo, a to "traže" i druge presude koje su uslijedile.

Sud u Strazburu je 2014. donio presudu u slučaju "Azra Zornić protiv BiH", koja se izjašnjava kao "građanka BiH", a utvrđena je diskriminacija budući da se, jer nije pripadnica nijednog konstitutivnog ni manjinskog naroda, nije mogla kandidovati i biti i birana. U predmetu "Ilijaz Pilav protiv BiH" dvije godine kasnije je utvrđeno da se kao Bošnjak sa adresom u Srpskoj nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH jer se u Srpskoj, kao izbornoj jedinici, bira samo srpski član Predsjedništva BiH.

U predmetu "Svetozar Pudarić" 2020. je utvrđeno da je BiH diskriminisala Pudarića u vezi sa pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda sa teritorije FBiH.

Sprovođenje ovih presuda, kao i one po apelaciji Bože Ljubića koju je donio Ustavni sud BiH, s čijom realizacijom hrvatski predstavnici u potpunosti nisu zadovoljni, pričalo se unazad na brojnim međustranačkim sastancima. Iz Srpske je isticano da nije sporan prijedlog da u Ustavu umjesto "Srbin" piše da se bira "jedan" član Predsjedništva, ali problem je u FBiH gdje nema dogovora o izboru hrvatskog i bošnjačkog člana te institucije.