Zamke sa Miljacke

Vraćanjem Sarajeva u prijeratne okvire, Srbi bi u potpunosti izgubili svoj identitet, jer bi Bošnjaci činili devedeset odsto populacije, upozorio Slavko Jovičić

U POSLjEDNjE vrijeme iz pojedinih bošnjačkih i hrvatskih političkih krugova snažno se zagovara teza da novim ustavnim rješenjima u BiH grad Sarajevo treba da dobije poseban status. Na tom fonu zamjenik gradonačelnika federalnog Sarajeva Josip Jurišić nedavno je u Briselu izjavio da je "u BiH neophodno što prije donijeti zakon o Sarajevu kao glavnom gradu BiH, a u sklopu ustavnih promjena, administrativne granice grada Sarajeva vratiti u prijeratne okvire". Time bi se Sarajevu administrativno pripojile i opštine koje su trenutno u sastavu Srpske, Trnovo, Istočna Ilidža, Istočno Sarajevo, Stari Grad i Pale. Međutim, ideja o posebnom statusu grada Sarajeva i mijenjanju dejtonskih granica za srpske političare je potpuno neprihvatljiva. - Neće biti vraćanja u predratne granice grada Sarajeva, neće biti ni stvaranja distrikta Sarajevo i svaka takva ideja koja dolazi uglavnom od Bošnjaka, ali i Hrvata, nikada neće dobiti podršku srpskog naroda - kategorično je ustvrdio poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Slavko Jovičić. Za "Glas Srpske" Jovičić je upozorio da bi vraćanjem Sarajeva u prijeratne okvire Srbi u potpunosti izgubili svoj identitet, jer bi Bošnjaci činili devedeset odsto populacije, a Srbi i Hrvati od po deset posto i nikad ne bi bili u prilici da imaju gradonačelnika. Osim toga, stvaranjem distrikta, prema tvrdnjama Jovičića, bile bi narušene entitetske granice, a Srbi ne bi imali nikakva prava, jer distrikt odgovara samo narodu koji čini više od 51 odsto stanovništva. - U današnjoj konstelaciji Bošnjaci imaju više od 90 odsto. Šta to znači za Srbe? Možda bi se našli neki "klonirani" Srbi u liku Mirka Pejanovića i Mire Lazovića koji bi ispunjavali etničke kriterijume, ali oni ne predstavljaju srpski narod i u Srpskoj ne uživaju ugled. To ne dolazi u obzir - istakao je Jovičić. Potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić ponovio je stav ove partije da je dejtonsko rješenje najbolje za BiH i da bi prekrajanje granica zagarantovanih Dejtonskog mirovnim sporazumom predstavljalo otvaranje Pandorine kutije. - Smatramo da je inicijativa Sarajevo distrikt, koju snažno posljednjih mjeseci potenciraju stranke sa hrvatskim predznakom, zakasnila 12 godina. Ona je imala smisla prije nego što je iz Sarajeva, tokom februara i marta 1996. godine, izašlo više od 120 hiljada Srba - izjavio je Nagradić za naš list. Pogotovo se čudim, rekao je Nagradić, što na distriktu Sarajevo insistiraju Hrvati, jer je danas 90 odsto manje Hrvata u tom gradu, nego što ih je bilo 1995. godine, na kraju rata. Nagradić je mišljenja da je inicijativa da se Sarajevo vrati u prijeratne granice nerealna, "jer bi značila prekrajanje linija razgraničenja između entiteta, a ako bi se granice entiteta narušile na Sarajevu, ne bi bilo razloga da se poštuju ni na drugom mjestu, što bi dovelo u pitanje dejtonsku arhitekturu BiH". Da je priča o distriktu Sarajevo neprihvatljiva za stanovništvo Istočnog Sarajeva poručio je i gradonačelnik ovog grada, Radomir Kezunović naglasivši da je ona "možda i pila vode" neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kada su u Ilijašu, Vogošći, Rajlovcu, Hadžićima i Ilidži živjeli Srbi koji su te prostore napustili upravo zbog dejtonskih mapa. - Ukoliko bi se na političkoj sceni u BiH objelodanila i aktuelizovala ideja o statusnoj promjeni Istočnog Sarajeva, ukoliko bi došlo do spajanja pojedinih opština u Istočnom Sarajevu i njihovog pripajanja federalnom Sarajevu, prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi čiji je potpisnik i BiH, stanovništvo Istočnog Sarajeva imalo bi pravo na referendum i opredjeljenje u kakvoj lokalnoj zajednici želi da živi - izjavio je Kezunović za naš list. On je podsjetio da u BiH još uvijek ne postoji zakon o glavnom gradu, te da se Istočno Sarajevo i dvanaest godina poslije Dejtona bavi statusnim pitanjima. Prema njegovim riječima, "postoje uvjeravanja od relevantnih političara u Srpskoj da će novim republičkim Ustavom Istočno Sarajevo postati ustavna kategorija, što bi konačno razriješilo sve dileme". - Dakle, mi prihvatamo da Istočno Sarajevo bude dio glavnog grada BiH, ali ni u kom slučaju ne može biti izuzeto iz ustavnopravnog okvira Srpske. I glavni grad BiH može i treba da prati ustavno uređenje BiH koja je sastavljena iz dva entiteta, pa i sam glavni grad može da funkcioniše od dijelova glavnog grada koji pripadaju Federaciji BiH i dijelova koji pripadaju Srpskoj. Sličnih primjera imamo u svijetu i po tome ne bismo bili izuzetak - zaključio je Kezunović. M. RADETIĆ Ž. DOMAZET Preglasavanje - Poseban status Sarajeva predlažu oni koji nastoje da na mala vrata eliminišu princip na kome BiH jedino može opstajati, a to je zabrana preglasavanja - rekao Slobodan Nagradić. Prema njegovim tvrdnjama, "grdno se varaju oni koji računaju da će budućim ustavnim promjenama obezbijediti građanski princip odlučivanja, jer BiH može postojati samo ako su konstitutivni narodi i entiteti ravnopravni". Zone U Sarajevu se, smatra Slavko Jovičić, mogu proglasiti jedino eksteritorijalne zone i to tamo gdje se nalaze zajedničke institucije kao što su Predsjedništvo, Parlamentarna skupština BiH, Savjet ministara i Centralna banka. To bi značilo da isto pravo na taj dio teritorije polažu sva tri naroda i da se ne dira u teritorijalnu cjelovitost entiteta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.