Hrvatski sabor "zaboravio" federalnu jedinicu u BiH

ZAGREB - Rasprava o Rezoluciji o političkom osnaživanju Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru pokazala je visok stepen saglasnosti u Zagrebu da pitanje položaja najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH ostaje važan dio hrvatske politike, ali i neslaganja zbog načina na koji to pitanje treba rješavati.

Dok jedan dio političke scene smatra da Hrvatska mora snažnije insistirati na promjeni izbornog sistema i mehanizmima koji bi garantovali političku ravnopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda, drugi upozoravaju da se pitanje BiH mora rješavati kroz institucije same države, evropski put i dijalog sa svim političkim akterima.

Rezolucija, čiji je predlagač bio Domovinski pokret, trebalo je da bude politička poruka da Zagreb nastavlja da prati položaj Hrvata u BiH i da će koristiti svoju poziciju u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama da bi podržao njihovu ravnopravnost. Ipak, rasprava u Saboru pokazala je da ni unutar same Hrvatske ne postoji potpuno jedinstven stav o tome šta ta podrška treba da znači.

Nema pasivnog posmatranja

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, predstavljajući prijedlog rezolucije u Saboru, poručio je da njenim usvajanjem Hrvatska šalje poruku da više neće, kako je rekao, pasivno posmatrati položaj Hrvata u BiH i njihovo političko preglasavanje. On je naglasio da zahtjevi za promjenu izbornog sistema nisu usmjereni protiv druga dva konstitutivna naroda, već da im je cilj, kako je naveo, očuvanje ravnopravnosti sva tri naroda.

Penava je ocijenio da problem nije samo u složenosti izbornog sistema, već da se, prema njegovom stavu, radi o izbornom inženjeringu koji omogućava da Hrvatima predstavnika u institucijama BiH biraju i oni koji ne pripadaju tom narodu. Kao jedno od mogućih rješenja naveo je posebnu hrvatsku izbornu jedinicu, koja bi, prema njegovim riječima, uklonila mogućnost preglasavanja.

Istovremeno je naglasio da Hrvatska, prema zamisli predlagača, ne bi trebalo da se miješa u unutrašnje odnose BiH, već da kroz svoj međunarodni položaj i članstvo u Evropskoj uniji podržava ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.

Tekst rezolucije ublažen

Najoštrije kritike uputio je nezavisni poslanik Nino Raspudić, koji je ocijenio da je konačni tekst rezolucije ublažen u odnosu na prvobitni prijedlog i da su iz njega izostavljeni najvažniji politički zahtjevi. On je kritikovao HDZ i Vladu Andreja Plenkovića zbog toga što su, kako je naveo, ekonomsku saradnju, infrastrukturne projekte i evropske integracije stavili ispred zahtjeva za promjenom izbornog sistema i zaštitom od političkog preglasavanja Hrvata u BiH.

- Najavljivali ste viski, onda ste prezentovali kamilicu, a onda ste kamilici dodali malo HDZ-ovog laksativa o evropskom putu BiH. Dakle, pred nama je kamilica s laksativom - poručio je Raspudić komentarišući izmijenjeni tekst rezolucije.

Iz HDZ-a su, s druge strane, poručili da se politika prema BiH više ne zasniva samo na političkim deklaracijama, već i na konkretnim projektima, ekonomskoj saradnji i podršci evropskom putu BiH.

Ipak, sve stranke su se složile da postojeći izborni sistem omogućava situaciju u kojoj člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogu izabrati i birači koji ne pripadaju tom narodu. Zbog toga su zatražene izmjene Izbornog zakona. U tom kontekstu najveću pažnju privukla je promjena u odnosu na prvobitni prijedlog rezolucije. Dok se u prvoj verziji pominjala mogućnost formiranja posebne federalne jedinice, što se u javnosti povezivalo sa idejom takozvanog "trećeg entiteta", u konačnom tekstu od tog zahtjeva se odustalo. Umjesto teritorijalnog rješenja, predloženo je uvođenje posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ta promjena pokazuje da je unutar hrvatske političke scene napravljen kompromis između onih koji su tražili dublje institucionalne promjene i onih koji su smatrali da je realnije insistirati na izmjeni izbornih pravila.

Prema ocjenama pojedinih analitičara, značaj ovog dokumenta prevazilazi okvire Hrvatskog sabora, jer dolazi iz države koja je članica Evropske unije i koja je bila jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga poruke iz Zagreba imaju političku težinu unutar BiH, posebno u kontekstu evropskog puta i rasprave o izmjenama izbornog zakonodavstva.

Iz Zagreba su poručili i da rezolucija ne dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, već da predstavlja politički akt kojim se podržavaju principi ravnopravnosti, nediskriminacije i nastavka reformskih procesa.

Analitičari smatraju da ova rezolucija nije samo dokument koji se odnosi na položaj Hrvata, već i dio šire rasprave o budućem uređenju BiH. Navode da ona ne donosi neposredne institucionalne promjene, ali pokazuje da će pitanje izbornog predstavljanja Hrvata ostati jedna od važnih tema u odnosima Zagreba i Sarajeva, ali i u evropskom putu BiH.

Na ovo za "Glas Srpske" ukazuje i politički analitičar Pejo Gašparević. Navodi da je rezolucija dio višegodišnjih aktivnosti, kako hrvatskih političara u Hrvatskoj, tako i onih u BiH, da se konačno ukloni neravnopravnost jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.

- Ona se tako očigledno vidi na izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i to nekoliko puta. I to se radi otvoreno. Vrijeme je da se svemu tome stane u kraj, u krađi prava Hrvata u BiH od strane bošnjačkih političkih elita - istakao je Gašparević.

Navodi i da Hrvatska, s obzirom na to da je članica Evropske unije, može iskoristiti svoj položaj i uticaj da Brisel pritisne Sarajevo, odnosno da uslovi evropski put BiH izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi omogućile nacionalnu ravnopravnost.

Kada su u pitanju reakcije iz Sarajeva na ovu rezoluciju, Gašparević smatra da treba očekivati dozirano protivljenje te da će bošnjačke političke elite vagati do kojih granica mogu ići u svojim kritikama, da ne bi izazvale reakciju iz Brisela.

Demografski pad

U raspravi u Hrvatskom saboru o Rezoluciji o političkom osnaživanju Hrvata u BiH posebno je naglašen i demografski pad hrvatskog stanovništva u toj zemlji.

Prema popisu iz 1991. godine, u BiH je živjelo oko 760.000 Hrvata, dok je popis iz 2013. godine pokazao da ih je bilo oko 544.000.

Današnje procjene ukazuju na dalje smanjenje broja, što se povezuje sa posljedicama rata, iseljavanjem i dugogodišnjim ekonomskim migracijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.