Zamka iz Mostara?

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je "uslov za učešće u bilo kakvim razgovorima o ustavnim promjenama ustavno i funkcionalno netaknuta Srpska".

PREDSJEDNIK Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je "uslov za učešće u bilo kakvim razgovorima o ustavnim promjenama ustavno i funkcionalno netaknuta Srpska". - Dakle, Republika Srpska sa postojećim nivoom teritorijalne organizacije i funkcionalno sa stanovišta nadležnosti na ovom nivou s tim da imamo namjeru da ustavnim promjenama definišemo, odnosno preispitamo ranije prenesene nadležnosti - precizirao je Dodik reagujući na dogovor hrvatskih stranaka o ustavnim promjenama u BiH postignutom u petak na sastanku u Mostaru. Naime, predstavnici vodećih hrvatskih stranaka u BiH prihvatili su prijedlog HDZ-a BiH o promjenama Ustava BiH koji predviđa formiranje četiri federalne jedinice na srednjem nivou vlasti. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obrazložio je da ovaj koncept podrazumijeva tri nivoa vlasti, neosporavanje BiH, dvodomi parlament i predsjednika države sa dva zamjenika, te vladu BiH i rotaciju na čelnim funkcijama". On je naglasio da "Republika Srpska mora da učestvuje u razgovorima o ustavnim promjenama u BiH sa jasnom pozicijom da je Dejtonski sporazum osnova za bilo kakve razgovore u ovoj oblasti". Govoreći o prijedlogu hrvatskih stranaka, Dodik je rekao da "može izgledati dobro što su oni ipak jasno definisali stavove i što hoće da riješe to pitanje na način kako njima odgovora. Međutim, kako je rekao, "njihovi prijedlozi će imati jasnu podršku ukoliko sa ove strane bude podržana Republika Srpska u teritorijalnom i funkcionalnom smislu, nedirnuta i sa jasnom pozicijom u okviru buduće složene federalno-konfederalne zajednice koja se zove BiH. - Ako neće to da podrže, nećemo ni mi njih podržati i onda smo u pat poziciji. Ne dolazi u obzir nikakvo zadiranje u teritoriju Republike Srpske i njene nadležnosti - poručio je premijer Dodik. On je naglasio da "nema bivše BiH i da ona može biti samo Dejtonska ili neka druga o kojoj se postigne dogovor" i dodao da "ako neko hoće saglasnost Republike Srpske na ustavne promjene, onda mora uvažiti njene interese". Izvršni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Rajko Vasić rekao je da se ustavne promjene u BiH ne mogu vršiti na uštrb granica utvrđenih Dejtonskim sporazumom. Vasić je u izjavi Srni ocijenio da su "izjave hrvatskih političkih čelnika na čelu sa predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, koji su u Mostaru razgovarali o promjeni Ustava, 'da je cijela BiH na pregovaračkom stolu', samo vašingtonska greška Federacije BiH". - Prema tome, Republika Srpska je trajna i nedodirljiva kategorija u BiH, a pred strankama koje predstavlja Čović mogu da stoje samo karte Federacije BiH i problemi koji u njoj postoje - konstatovao je Vasić. On je poručio da Čović i ostali hrvatski lideri treba da znaju da "komadanjem Srpske ne mogu zamazati svoje greške u koju su upali tokom rata i tako stvorili vještački front protiv Srba". Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić rekao je juče za "Glas Srpske" da svi prijedlozi o ustavnim promjenama koji idu na uštrb Republike Srpske neće biti podržani od ove stranke. - Razgovori o Ustavu su prirodna i normalna stvar, ali PDP će svoju platformu iznijeti naredne sedmice u kojoj ćemo iznijeti stavove i poglede vezano za ustavne amandmane. Ono što već sada možemo reći jeste da za nas u obzir dolaze samo one ustavne promjene koje su u skladu sa Dejtonskim sporazumom. PDP neće prihvatiti nikakve razgovore u kojima se odustaje od Dejtonskog sporazuma, jer je on osnova iza koje se može stajati i na tome ćemo insistirati. O svemu možemo razgovarati, ali ništa od toga o čemu ćemo razgovarati ne može ići na uštrb Republike Srpske. Polazno stanovište je Dejton i dogovor ne može pretendovati na to da neko popravlja svoju ustavnu poziciju, a da to ide na teret Republike Srpske - rekao je Ivanić. Na naše pitanje kako komentariše prijedlog da Sarajevo dobije status distrikta, Ivanić je izjavio da je u ovom trenutku o tom prijedlogu teško govoriti. - Ako nešto treba da dobije status distrikta onda su to prostori gdje se nalaze zajedničke institucije BiH. Za mene je neprihvatljiva priča o distriktu koji bi uključivao i Istočno Sarajevo jer bi time bio narušen Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum je za PDP ključ svih ključeva - istakao je Ivanić. Ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje bošnjačkih stranaka. Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić je naveo da ova stranka neće podržati ovaj prijedlog. - Federalizacija na primarno etničkom principu vodi BiH unazad. BiH sada nije federalizovana. Federalizacija znači da po međunarodnom pravu federalne jedinice mogu biti otcijepljene od BiH - upozorio je Silajdžić. Iz Stranke za BiH su saopštili da federalizacija BiH na primarno etničkom principu ne predstavlja niti može predstavljati osnovu za pozitivnu budućnost BiH. - Dejtonsko uređenje je dokazalo da etno-teritorijalne podjele, pogotovo one koje su rezultat genocida, etničkog čišćenja i drugih zločina, ne odgovaraju prirodi BiH, te da vode ka razgradnji zemlje. Samo BiH u kojoj svaki pedalj teritorije u istoj mjeri pripada svim njenim građanima može nastaviti put evroatlantskih integracija kao sigurna i stabilna država - navodi se u saopštenju Stranke za BiH i ističe da će ova stranka podržati ustavno uređenje koje podrazumijeva decentralizovanu BiH po principu regiona baziranih na ekonomskim, geografskim, saobraćajnim i drugim funkcionalnim kriterijumima. Lider SDA Sulejman Tihić kaže da Republika Srpska ne može ostati u sadašnjim entitetskim linijama. - Nema govora o tome da bi bilo kakva podjela podrazumijevala opstanak Srpske u sadašnjim entitetskim linijama jer je Srpska posljedica rata i zločina. Neodrživo je da se jedan cijeli entitet zove po jednom narodu i da taj entitet ima 49 odsto teritorije, iako je po popisu iz 1991. godine Srba bilo 31 odsto - smatra Tihić. Ž. DOMAZET M. MILUNOVIĆ Pregovori Na pitanje namjeravaju li Hrvati za eventualnu federalnu jedinicu s hrvatskom većinom zahtijevati i dijelove Republike Srpske, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je odgovorio "da se neće pregovarati o federalizaciji samo dijela BiH". - Nećemo dijeliti pola zemlje, niti išta dijelimo. Mi samo želimo dobro državi i mislimo kako su četiri federalne jedinice realnost. Kada pođu razgovori o teritorijalnoj organizaciji federalnih jedinica jasno je da ćemo razgovarati o cijeloj BiH - rekao je Čović. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić, istom prilikom, je istakao da se ustavna reforma u BiH mora otvoriti bez obzira na regionalne probleme, poput krize na Kosmetu. - Dva HDZ-a su ponudila dva dosta slična koncepta i s tim ćemo izaći pred naše kolege iz druga dva naroda, poručio je Ljubić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.