Zagrebački samit ključ za zemlje Balkana

Banjaluka - Reforma procesa pridruživanja Evropskoj uniji (EU), za koju se zalaže Francuska, mogla bi olakšati put zemalja zapadnog Balkana ka punopravnom članstvu u evropskoj porodici, a najveća odgovornost je, prema mišljenju stručnjaka, bez obzira na epilog ideje koju je ponudio zvanični Pariz, na domaćim liderima, ali i najmlađoj članici EU - Hrvatskoj.

Nakon što je Francuska u oktobru blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, članicama EU je prošle sedmice dostavila “prijedlog za diskusiju” u kome je predstavila četiri principa koje vidi kao osnov za novu metodologiju proširenja Unije.

Stav je da zemlje zapadnog Balkana treba da uđu u EU putem novog postepenog procesa priključivanja u sedam etapa, a suština je da bi se kandidati postepeno uključivali u EU, nakon ispunjavanja dijela uslova, i tako dok ne postanu punopravna članica.

Savjet za opšte poslove EU prvi stav o tome trebalo bi da kaže već danas, a upućeni u evropske procese podvlače da je najveća odgovornost na domaćim liderima. Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo rekao je za “Glas Srpske” da je nedavna odluka u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bila hladan tuš za ostatak Balkana koji teži ka EU. Pozdravlja izjave da bi ponovo moglo doći do razgovora koji bi omogućili da zemlje zapadnog Balkana postepeno idu ka EU.

- Kada bi BiH trebalo da ispuni sve uslove koje su imale Češka, Slovenija pa i Hrvatska, mislim da bi prošle generacije, a da mi ne bismo još ušli u EU. Tim više pozdravljamo i inicijativu “mali Šengen”, pokrenutu od predsjednika Srbije, Albanije i Makedonije, i očekujemo da će i BiH biti dio toga. To je međufaza, sazrijevanje za cijeli region. Svaka država, a posebno BiH, kada bi čekala da ispuni 14 uslova koje je dobila, ušla bi u EU do 3000. godine - istakao je Praštalo.

Hrvatska će u prvoj polovini iduće godine predsjedavati EU, a Praštalo ističe da će majski samit u Zagrebu, nakon solunskog 2003. godine koji je u tom trenutku bi­o ključan za Balkan zbog najave da ima mjesto u Uniji, biti veoma značajan.

- Balkan će definitivno biti tema. Hrvatska je jedan od glavnih lobista, a ponekad i kritičara BiH. Kada smo pričali sa njihovim predstavnicima ko im je najviše pomogao na putu ka EU, to nije bila Njemačka ili druga velika evropska sila, već Bugarska. Nepisano je pravilo da zemlja koja je najmlađa članica EU ima pravo, obavezu i zadatak da bude lokomotiva koja vuče preostale balkanske vagone u EU. Zato puto očekujemo od hrvatskog predsjedavanja i nove impulse - rekao je Praštalo.

Evropska komisija je krajem maja dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, koji je dostavljen početkom 2015. godine, ali ne i za status kandidata, o čemu odluku treba da donese 28 zemalja članica EU. Formiranje vlasti u BiH je predstavljeno kao ključni prioritet u ovom momentu, a uz mišljenje je dato i 14 uslova za ulazak u fazu otvaranja pregovora o pristupanju. Upućeni su ocijenili da su zadaci teški, jer među njima ima tema o kojima godinama nema saglasnosti u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.