Za nerad plaćeni 1,6 miliona KM

SARAJEVO - Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica BiH ni za pet godina nije uradila posao koji je bila dužna završiti za godinu, ali je potrošila više od 1,6 miliona maraka budžetskog novca.

Rekao je ovo "Glasu Srpske" šef njenog Pravnog odjeljenja Dragomir Kovač.

Sedmočlanu Komisiju imenovalo je Predsjedništvo BiH 2004. godine prema Sporazumu Savjeta ministara, Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH. Komisija je trebala za jednu godinu da razmotri zahtjeve za preispitivanje odluka Međunarodne komisije za imovinske zahtjeve.

Kovač navodi da je Komisija od Arhiva BiH  preuzela 745 predmeta, da bi se na volšeban način različitim falsifikatima taj broj do kraja 2007. godine povećao na 1.037.

- I pored malog broja zahtjeva Komisiji nije bilo dovoljno ni pet godina da završi posao koji je trebala završiti za godinu - kaže Kovač.

Navodi da je mjesečna novčana naknada za predsjedavajućeg Komisije  iznosila 850, članova Komisije po 700, a članova Pravnog odjeljenja 600 maraka.

- Stoga je jasno zbog čega se predmeti nisu rješavali i zbog čega se odugovlačio posao koji je trebalo da se uradi za godinu a nije ni za pet. Za tako "efikasan" rad Komisija je potrošila više od 1,6 miliona KM - navodi Kovač.

Pred Komisijom su se uglavnom našli zahtjevi koji se odnose na vojne stanove u Federaciji BiH do kojih ne mogu doći oni kojima pripadaju. Kovač kaže da je predsjedavajuća Komisije Minka Smajević činila sve da oni postanu vlasništvo onih koji su ih zaposjeli.

Kovač ističe da Smajevićeva prećutkuje brojne mahinacije i nezakonitosti u trošenju budžetskog novca zbog čega je Savjet ministara zadužio da nadležne institucije utvrde zakonitost finansijskog poslovanja Komisije.

- Komisija je neovlašćeno i bez saglasnosti popisnika Sporazuma mijenjala pravilnik i donosila instrukcije da bi se "pokrio" nezakonit rad i odlučivanje. To je zbunjivalo građane i institucije čiji su zahtjevi razmatrani. Zbog svega toga nekoliko stotina građana BiH i nakon 13 godina nije uspjelo da ostvari pravo na dom koji je njihov - kaže Kovač.

On ističe da su za jedan predmet donošene po tri različite odluke koje su se kosile jedna sa drugom.

- Vrhunac pravne nesigurnosti i zloupotrebe ovlašćenja je dopis koji je Minka Smajević u ime Komisije krajem 2006. godine uputila sarajevskim opštinama kojim je od načelnika opština i rukovodilaca službi za stambene poslove tražila da se ne sprovedu odluke Komisije - dodaje Kovač.

Ističe da takvo nešto nije zapamćeno ni poznato u pravnoj praksi da organ koji donosi odluke zahtijeva od onih koji treba da ih izvrše da to ne čine.

Dodaje da je ostalo nezavršeno 45 predmeta za koje je  Smajevićeva u drugom i trećem stepenu zatražila dopunu i mišljenje od nenadležne institucije, Službe za zajedničke poslove Vlade Federacije BiH.

Savjet ministara BiH i Vlada RS nisu prihvatili izvještaj o radu ove komisije niti su dali saglasnost za produžetak njenog mandata.

Članovi Komisije za imovinske zahtjeve BiH koje je imenovala Vlada RS, Drago Vuleta i Borisav Bojanić, takođe nisu dobili podršku za dalji rad.

Špirić

Predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić rekao je da će od Predsjedništva BiH zatražiti odluku o sudbini preostalih neriješenih predmeta, te da će preporučiti ili da se formira  ad-hok komisija da ih riješi ili da to učini Sud BiH.

Savjet ministara je početkom februara zatražio da Ministarstvo finansija i trezora i Kancelarija za reviziju institucija BiH ispitaju zakonitost finansijskog poslovanja Komisije naročito u pogledu isplate naknada. To ni do danas nije učinjeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.