Vrijeme je da revizori zavire i u OBA BiH

SARAJEVO - Članovi parlamentarne Komisije za finansije i budžet na nivou BiH otvoriće sutra raspravu o institucijama koje su “zaradile” revizorsko mišljenje sa rezervom i tako došle na listu onih koje su lani upisale najgoru ocjenu, a uz to bi mogla biti otvorena i priča o tome da je došlo vrijeme da Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) otvori svoja vrata revizorima.

Izvještaji Kancelarije za reviziju institucija na zajedničkom nivou o njihovom finansijskom poslovanju za 2019. godinu jedina su tačka dnevnog reda sjednice Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamenta BiH. 

Delegati će analizirati nalaze revizora i dati svoj osvrt na stanje koje je utvrđeno u Ministarstvu inostranih poslova BiH, Regulatornoj agenciji za komunikacije, Ministarstvu odbrane BiH, kao i Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, Agenciji za nadzor nad tržištem, Ministarstvu  bezbjednosti, Institutu za metrologiju, Ministarstvu pravde te Jedinici za realizaciju projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH.

Sve navedene institucije dobile su mišljenja sa rezervom, a na su teret im uglavnom stavljene nepravilnosti u primjeni zakona o radu i o državnoj službi te pravila kojima su definisane javne nabavke, kao i nedostaci pri popisu sredstava i obaveza.

Predsjedavajuća Komisije Dušanka Majkić je izvjestilac za dva resora u Savjetu ministara BiH - ministarstva inostranih poslova i bezbjednosti, a za “Glas Srpske” ističe da je poražavajuće da je tek nekoliko institucija dobilo čisto pozitivno mišljenje, uz opasku da skretanje pažnje na dosta adresa sluti da bi naredno mišljenje moglo biti sa rezervom. Ističući da su te institucije potrošile zajedno nekoliko stotina miliona KM, kaže da se mora ozbiljno pristupiti tim izvještajima. Bez presedana je, kako je dodala, i činjenica da se revizori ne usuđuju da daju negativno mišljenje bez obzira na utvrđene greške.

- U jednom slučaju su se suzdržali od davanja mišljenja, a to je Obavještajno-bezbjednosna agencija jer revizori nemaju dozvolu da pristupe podacima na osnovu kojih bi dali mišljenje i generalno se uvjerili kako posluje ta institucija. Niko ne spori da moraju imati dokumenta pod tajnom, ali ima onih koja treba da daju na uvid, i time će se i ova komisija morati baviti u idućem periodu. Pokrenute su određene inicijative kako bi se stanje promijenilo i da revizori dobiju podatke koji se tiču, između ostalog, troškova službenih putovanja, postavljenja. Nadam se da ćemo na kraju prisiliti direktora da dio informacija koje nisu tajna bude dostupan revizorima za provjeru - istakla je Majkićeva.

Govoreći konkretno o MIP-u, istakla je da je u 2019. godini trebalo da sprovedu u djelo 31 revizorsku preporuku, a uspjeli su da realizuju samo jednu, dok su neke bile u postupku, a dobili su čak 40 novih. Slično stanje je i u resoru bezbjednosti koji, sa novim preporukama, ima 24 preporuke da realizuje.

- I na jednoj i drugoj adresi ponavljaju se zamjerke. Sve institucije koje su sada na tapetu komisije, na idućoj sjednici, su takve da svaka zaslužuje poseban tretman i tako će se komisija i odnositi prema tome - istakla je Majkićeva.

Na dnevnom redu je i Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu. Revidirane institucije, njih 75, potrošile su lani više od 861 miliona KM, a na njihove adrese su, nakon sprovedene provjere poslovnih knjiga i drugih propisa, upućene 483 preporuke. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.