EU otvara vrata jedinstvenog tržišta i prije članstva: Šta to znači za BiH

BANjALUKA - Mogućnost da zemlje kandidati uđu u pojedine dijelove jedinstvenog tržišta Evropske unije i prije punopravnog članstva bila bi od izuzetnog, prije svega pragmatičnog značaja za Republiku Srpsku.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Evropska komisija razmatra model „postepene integracije“ koji bi kandidatima omogućio pristup dijelovima jedinstvenog tržišta i evropskim programima prije članstva.
• Pristup bi bio uslovljen usklađivanjem sa pravilima EU, njihovim sprovođenjem i ispunjavanjem političkih i bezbjednosnih uslova.
• Među oblastima koje se pominju su visoke tehnologije, vještačka inteligencija, poluprovodnici, biotehnologija i svemirska industrija.
• Milko Grmuša smatra da bi takav model bio od velikog praktičnog značaja za Republiku Srpsku.

Ocijenio je to za "Glas Srpske" pravnik i analitičar Milko Grmuša, povodom informacija da Evropska unija priprema novi model za zemlje kandidate, koji bi im, uz ispunjavanje određenih uslova, omogućio pristup pojedinim segmentima jedinstvenog tržišta i evropskim programima i prije punopravnog članstva.

- Kao prvo, ne vjerujem da baš postoji konsenzus oko toga unutar zemalja članica Evropske unije, ali ako on, ipak, bude postignut to bi za Republiku Srpsku bilo od izuzetnog značaja. Nudi nam se ono što nam baš odgovara, od jedinstvenog tržišta do mogućnosti da se putuje bez bilo kakvih administrativnih i drugih zakonskih prepreka - istakao je Grmuša.

Postepena integracija umjesto čekanja na članstvo

Prema informacijama koje su objavili evropski mediji, Evropska komisija razmatra prijedlog pod nazivom "postepena integracija", prema kojem bi zemlje kandidati mogle da se uključuju u pojedine dijelove jedinstvenog tržišta i evropskih programa, umjesto da na te mogućnosti čekaju do prijema u Evropsku uniju.

Među oblastima koje se pominju su istraživanje, inovacije i industrijska saradnja, kao i visoke tehnologije, poluprovodnici, vještačka inteligencija, kvantne tehnologije, biotehnologija i svemirska industrija. Pristup pojedinim segmentima, prema nacrtu, ne bi bio bezuslovan. Od kandidata bi se tražilo usklađivanje sa pravilima EU, sposobnost njihovog sprovođenja, kao i ispunjavanje određenih političkih i bezbjednosnih uslova. Predviđen je i princip reverzibilnosti, što znači da bi pristup mogao biti ograničen ili suspendovan ukoliko zemlja nazaduje u ispunjavanju preuzetih obaveza.

Neće svi kandidati istim tempom

Evropska komisija istovremeno priprema ubrzane mape puta za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru, dok BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo u ovoj fazi nisu među zemljama za koje se pripremaju takvi dokumenti. To ukazuje na to da nije predviđen isti tempo integracije za sve kandidate, već da bi pristup zavisio od napretka svake zemlje.

Grmuša očekuje različite reakcije

Grmuša očekuje i različite reakcije u regionu, ocjenjujući da bi se neki akteri mogli usprotiviti predloženom modelu.

- Vjerujem da će se oko plana Evropske unije najviše buniti na Kosovu, u Albaniji, ali i u FBiH jer, ovo njima nikako ne odgovara. Uništava im dosadašnji narativ o jedinstvenim i unitarnim državama. Za razliku od njih, ovo je pozitivna vijest za Srpsku, jer joj ostavlja prostor da i dalje vodi dijalog kako sa Kinom, tako i Rusijom, te čekamo neka bolja vremena kada će doći do nekog konačnog konsenzusa između velikih sila - poručio je Grmuša.

Više brzina

Milko Grmuša smatra da se sve jasnije pokazuje da Evropska unija u budućnosti neće funkcionisati po jednom modelu, već da će postojati različiti pravci i nivoi integracije. Kako kaže, i dalje ne postoji opšti konsenzus o tome kako Unija u budućnosti treba da izgleda.

- Mislim da to neće biti unija sa dvije ili tri brzine, već, sa sedam ili osam. Ali, mi smo toliko mali da na nas to ne možemo uticati - rekao je Grmuša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.