Vrijeme i običaji: Država i izdavaštvo

Piše Ranko RISOJEVIĆ

TRANZICIONI proces, u kome se nalaze sve zemlje bivšeg socijalističkog bloka, donosi mnoga iskušenja koja pojedine administracije savladavaju lakše, dok se druge, među kojima je i BiH, pa samim tim i Republika Srpska, često snalaze kao pile u kučinama - htjeli bismo izaći, ali sve što pokušavamo još nas više uvaljuje u probleme. Bivši Socijalistički savez radnog naroda, kao demokratska ruka Saveza komunista, kontrolisao je sav društveni život, naročito asocijacije i kulturni sektor koji se na zapadu već dugo smatra oslobođenim svake kontrole i tutorisanja. Smatralo se da eventualna sloboda, bilo univerziteta, bilo kulturnih udruženja, bilo izdavačkog sektora, može da stvori bezbroj subverzivnih manifestacija koje se ne bi mogle kontrolisati - njihov liberalni duh bio je najveća opasnost po komunizam. Socijalizam, odnosno komunizam sa ljudskim likom, kako smo ga ponosno nazivali, propao je, ali se još uvijek drže brojni ostaci tog sistema. Neki su dobri, većina je naprosto štetna. Jedan od tih recidiva jeste i Zakon o izdavačkoj djelatnosti. Preko tog zakona država je kontrolisala sve što se objavljuje, kako bi se spriječilo slobodno širenje informacija, odnosno djela koja su štetna za socijalizam. Država je, za uzvrat, pomagala izdavačku djelatnost, smatrajući je značajnom za vlastitu afirmaciju. Najviše su bila pomagana ona djela koja su slavila samu državu, socijalizam, komunizam, druga Tita, i sve tome slično. Danas ne znamo šta ćemo sa tim djelima koja su opteretila police naših, inače, presiromašnih biblioteka. Država je pomagala i djela beletristike, originalna i prevodnu književnost. Ali, sve je to bilo skromno, državni aparat kontrolisao je izdavačke savjete i odbore, sve što je mirisalo na bunt i slobodu, bilo je odbacivano, ili, a i to se dešavalo, ako se objavi, dolazilo je do osuda i progona. Bila su to "vunena vremena" našeg života. Ali, gdje smo sada? Zakon o izdavačkoj djelatnosti na zapadu ne postoji, naprosto to je privredna djelatnost, ostavljeno je pojedincima da osnivaju izdavačke kuće, ili da se sami pojavljuju kao izdavači u skladu sa propisima koji regulišu slične oblasti proizvodnje i prodaje. Država u suštini i izdavačima propisuje samo dvije stvari: 1) porez, odnosno PDV, i 2) obavezan primjerak koji je dužan svaki izdavač dostaviti centralnoj biblioteci. Porez je tugaljiva stvar, vidimo da se kod nas knjiga smatra robom poput bilo koje druge, pa je opterećena maksimalnim PDV-om, što u zemljama u okruženju nije praksa. U tom pogledu mi smo naprosto zaostali. Što se tiče "obaveznog primjerka", koji se na zapadu naziva "depot legal", to je jedna od temeljnih institucija, koja potiče iz Francuske i stara je već 500 godina. Sve što se štampa u jednoj državi smatra se pokretnim kulturnim blagom, i obaveza je države da to čuva. Stoga se i donosi zakon kojim se nalaže svim izdavačima, među koje se uključuju izdavači knjiga, periodike, poštanskih maraka, razglednica, karata, medalja, a danas i svih elektronskih, audio i video, kao i digitalnih izdanja. Oni koji se ne pridržavaju ovog zakona sankcionišu se jednako kao i oni koji ne plaćaju porez. To je zakon s kojim se ne diskutuje, kao što je kod nas slučaj, nego se striktno provodi. Šta država daje izdavačima zauzvrat? Mnoge olakšice, među koje spadaju značajne subvencije za sva izdanja koja se smatraju značajnim za državu i lokalnu zajednicu. Tu su subvencije za naučna djela, potom za prve knjige mladih beletrista i pjesnika, kao i onih koji to više nisu, stimulacije za objavljivanje svojih autora na svjetskim jezicima, pomoć za učešće na svjetskim sajmovima knjiga i izdavačke djelatnosti. Iza velikih izdavačkih poduhvata uvijek stoji i država, bilo direktno, bilo indirektno. Država ne treba da kontroliše i propisuje oblast izdavačke djelatnosti, ona treba da pomaže, jer je riječ o vlastitoj afirmaciji. A Zakon o izdavačkoj djelatnosti treba odmah ukinuti, jer je on relikt jednog propalog sistema. S njim se naprosto stoji u mjestu, umjesto da se ide naprijed.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.