Ustavnopravna komisija: Negativno mišljenje za prijedlog zakona kojim bi strane sudije bile zamijenjene domaćim

SARAJEVO - Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skuštine BiH nije danas u Sarajevu prihvatila Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji predviđa da za sudije ovog suda budu birani isključivo državljani BiH.

Četiri člana Komisije bila su za (SNSD i HD), četiri protiv (SDA, SDP i DF) i jedan uzdržan (SDS) prilikom glasanja o usaglašenosti Prijedloga zakona sa ustavnopravnim sistemom, kao i glasanja o principima ovog zanokodavnog postupka.

Predlagači ovog zakona su poslanici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Članove komisije o suštini ponuđenog prijedloga upoznala je šef Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković-Bursać.

-S obzirom na potrebu da BiH obezbijedi vlastiti suverenitet koji je sadašnjim načinom izbora troje sudija Ustavnog suda, stranih državljana, ograničen, potrebno je, u skladu sa ustavnom mogućnošću, kroz donošenje odgovarajućeg zakona obezbijediti da Ustavni sud BiH u punom kapacitetu bude popunjen sudijama državljanima BiH koje bi birao organ BiH - navela je Bursaćeva.

Prema njenim riječima, kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud trebalo bi da predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja.

- Radi dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od tih razloga ima za cilj da se i u instituciji Ustavnog suda u kojima se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza BiH u procesu evropskih integracija - citirala je ona dio obrazloženja prijedloga.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać istakla je da je neshvatljivo podaničko ponašanje SDS-a na sjednici Ustavnopravne komisije ovog doma prilikom današnjeg utvrđivanja usaglašenosti Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH sa ustavnopravnim sistemom BiH i principima zakonodavnog postupka.

- Rezultat glasanja na komisiji je bio četiri za, četiri protiv, a član Komisije Dragan Mektić (SDS) bio je uzdržan, što je posebno razočaravajuće jer su u ranijem periodu klubovi SDS-SNSD predlagali ovaj zakon. Ovo govori o njihovom podaništvu i izdajništvu -  rekla je novinarima Bursaćeva.

Bursaćeva je dodala da je na sjednici uočeno "interesantno ponašanje zagovornika vladavine prava i suvereniteta BiH".

Ona je naglasila da je Komisija dala negativno mišljenje za prijedlog ovog zakona, zahvaljujući sudržanom Mektićevom glasu, kao i glasovima protiv Alme Čolo i Safeta Softića iz SDA, Nermina Nikšića iz SDP-a i Zlatana Begića iz DF-a.

- Meni, kao poslaniku koji dolazi iz Republike Srpske to ostavlja gorak ukus i veoma loše osjećanje zbog podaništva i izdajničkog ponašanja SDS-a u Parlamentu BiH. To je potpuno nedosljedno ponašanje u vezi sa onim što treba da radi komisija. U političkom smislu mogu da prihvatim ponašanje poslanika iz SDA, DF-a i SDP-a, ali ne i iz SDS-a - poručila je Bursaćeva.

Ona je naglasila da poslanici SNSD-a dosljedno sprovode odluke Narodne skupštine Republike Srpske i pojasnila da je i incijativa za donošenje pomenutog zakona i bila jedan od zaključaka parlamenta Srpske iako to Mektić uzaludno osporava.

Dragan Mektić je rekao da je njega "iznenadio SNSD".

- Postoje zaključci Narodne skupštine Republike Srpske kojima se insistira na neusvajanju i neodržavanju bilo kakvih odluka na nivou institucija BiH, a sada vidim da su poslanici iz SNSD-a glasali o svim odlukama, a ja sam se držao zaključaka Narodne skupštine - rekao je Mektić.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Alma Čolo (SDA) rekla je da je glasala protiv jer misli da je troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nešto što je definisano Ustavom i da se mora mijenjati ta odredba u Ustavu da bi ih zamijenili.

Prema njenim riječima, SDA je protiv toga da u sadašnjem trenutku strane sudije odu iz Ustavnog suda.

- To su sudije koji su vrsni pravnici i dolaze iz razvijenih demokratskih sistema. Ustavni sud je taj koji štiti Ustavni poredak, demokratiju i ljudska prava. Strane sudije su korisne, barem još neko vrijeme. Promjena ustava treba da prethodi promjeni zakona - smatra Čolo.

Član komisije Borjana Krišto (HDZ) rekla je da Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH ima ustavni osnov i da je vrijeme da BiH preuzme svoju odgovornost kada je u pitanju imenovanja sudija u Ustavnom sudu BiH.

Ona je dodala da je Ustav BiH ostavio mogućnost i stvorio obavezu da nakon pet godina od njegovog formiranja parlament BiH može da odluči o tome kako će se birati sudije.

- Mi smo u ovom zakonu napravili sve ono što je potrebno BiH i ne vidim razloga da se ovaj zakon nije podržao. Ali očito je poruka drugačija i očito neko želi da BiH upravljaju stranci na prijedlog neke većine koja ovdje postoji i time se šteti interesima BiH i nas koji ovdje živimo - navela je Krišto, koja je i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma.

Ostale tačke

Ustavno-pravna komisija utvrdila je danas usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i principima Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara.

Obrazlažući razloge za donošenje ovog zakona, predlagač navodi da su trenutno važeći zakoni o platama sudija i tužilaca doneseni 2005. godine od visokog predstavnika, i to kao set od četiri usaglašena zakona koji regulišu pitanje plata i naknada nosilaca pravosudnih funkcija na svim nivoima pravosuđa u BiH, pri čemu Zakonom o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama iz te godine nisu predviđene naknade na ime troškova prevoza, toplog obroka i odvojenog života.

Predlagač smatra da će uvođenje naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja u toku rada, te naknade troškova prevoza na posao i s posla stimulisati kandidate za pravosudne funkcije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.

Time će se omogućiti postizanje adekvatne nacionalne zastupljenosti nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, odnosno efikasnije popunjavanje sistematizacije i imenovanje kvalitetnog kadra.

Na ovaj način biće obezbijeđeno uživanje svih prava zaposlenih na nivou BiH, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Članovi Ustavnopravne komisije razmotrili su zahtjev Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH i uputili ga u dalju proceduru.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.