Ide li BiH ka višem izbornom cenzusu i obaveznom glasanju

BANjALUKA, SARAJEVO - Oktobarski opšti izbori u BiH su održani, prvi put, uz punu primjenu modernih uređaja za identifikaciju birača i optičkih skenera za glasačke listiće koji su nametnuti odlukama iz OHR-a zbog nepostojanja konsenzusa o tim prijedlozima između domaćih lidera, a zajedničkog jezika nije bilo ni o drugim idejama, kao što su spajanje izbora i izborni prag, koje ponovo na sto pokušavaju da vrate pojedinci iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Domaći Izborni zakon je, odlukama domaćih zvaničnika i nametnutim iz OHR-a sa potpisom onih koji su se nalazili u fotelji visokih predstavnika, izmijenjen oko 25 puta, a neslavno su završili brojni pokušaji političara iz vlasti i opozicije da kroz stručne i stranačke radne grupe, nekad i uz posredovanje stranaca, dođu do boljih rješenja.

Određene, kako su nazvane, tehničke izmjene "kozmetičke prirode" prošle su prije nekoliko godina u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH, ali su krupna pitanja, kao što je izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH te sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ostala broj na dnevnom redu. Iako se, s druge strane, još sabiraju rezultati opštih izbora, održanih 4. oktobra i diskutuje o odjeku primjene savremenih tehnologija na biračkim mjestima, pojedinci su u javnost iznijeli i lična zapažanja o tome u kojem pravcu treba da ide dalja promjena, odnosno unapređenje izbornog sistema.

Tako su ponovo u javnost isplivale ideje i prijedlozi o kojima je pričano i prije nekoliko godina. Član CIK-a Suad Arnautović je za federalne medije ocijenio da bi trebalo razmotriti uvođenje različitih izbornih pragova za stranke i koalicije, spajanje lokalnih i opštih izbora, odnosno održavanja u istoj godini, kao i druge promjene izbornog sistema.

Naglašavajući da je riječ o ličnim stavovima, a ne zvaničnom stavu CIK-a, poručio je da bi trebalo razmotriti mogućnost uvođenja kamera na biralištima, predložio uvođenje takozvanog obaveznog glasanja, uz izdavanje i posebnih identifikacionih kartica biračima. Arnautović je rekao da bi donosioci odluka trebalo da razmotre mogućnost održavanja lokalnih i opštih izbora u istoj godini, ali u različitim terminima, odnosno u aprilu i prvoj nedjelji oktobra. Kao jednu od mogućih reformi naveo je i uvođenje tzv. aktivnog i pasivnog biračkog prava za mlade od 16 godina, navodeći Njemačku i Austriju kao primjere gdje je to primijenjeno.

- Izborni prag za jednu stranku mogao bi biti četiri ili pet odsto, za koaliciju dvije stranke šest odsto, a za koalicije tri ili više stranaka sedam odsto. Nije fer da nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka ima isti izborni prag - istakao je Arnautović, koji smatra i da je potrebno pojednostaviti i izborne jedinice.

O koracima za unapređenje procesa govorio je i Željko Bakalar, član CIK-a. Smatra da treba proširiti biometrijsku identifikaciju na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te "radi smanjenja političke korupcije, izborni prag podići na pet odsto".

Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać, koja je u jednom mandatu bila i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, nije htjela da komentariše prijedloge članova CIK-a, uz opasku da nisu pozvani da budu i zakonodavac.

- Njihovo je da primjenjuju zakon i ako su se u proteklom vremenu i ponašali na drugačiji način. Što se tiče kreacije rješenja bilo bi dobro da se u mirnoj atmosferi, ako i kada do nje dođe, raspakuju sva ta tehnička rješenja koja uključuju i izborni prag koji čini sadašnju situaciju nestabilnom. Uglavnom, o tome treba da se dogovore politički akteri - rekla je za "Glas Srpske", uz opasku da teško može doći do spajanja izbora.

Sa članovima radne grupe, iz ostalih stranaka na nivou Srpske i BiH, nismo uspjeli da stupimo u kontakt. S druge strane osim detalja poput visine izbornog praga i sličnih o kojima je razgovarano na sastancima domaćih radnih grupa, fokus je pomjeran na izbor dva člana Predsjedništva iz FBiH i sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U parlamentarnoj proceduri su, naime, bili i brojni prijedlozi izmjena potpisani od strane poslanika ponaosob ili stranaka, ali mahom nije bilo dovoljno ruku, jer svaki traži podršku i u Predstavničkom i Domu naroda parlamenta BiH, a za izmjene Ustava BiH treba dvotrećinska većina.

Među posljednjima koji su mijenjali pravila u izbornom sistemu BiH bio je Kristijan Šmit, njemački diplomata u fotelji visokog predstavnika. On je, naime, odlukom promijenio Izborni zakon u dijelu koji se odnosi na mandat sadašnjih članova CIK-a da bi ostali na pozicijama, iako su jedno vrijeme SNSD i HDZ upozoravali da nisu legalno izabrani, a sastavom te komisije nisu bili u početku zadovoljni ni u bošnjačkom bloku "trojka".

Šmitove odredbe

Kristijan Šmit je i šest mjeseci prije lokalnih izbora 2024. nametnuo oko 100 odredaba kojima je ojačan CIK i kazne, otvorena vrata za uvođenje modernih tehnologija, uvedena pravila za biračke odbore. U izbornoj noći 2022. je proglasio amandmane i na Ustav FBiH koji se odnose na postizborno konstituisanje vlasti, a nametnutim izmjenama je i 120 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija "uzeo" sa računa Centralne banke BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.