U proteklom ratu u BiH ukupno stradalo 99.000 ljudi

SARAJEVO - U Sarajevu će 4. novembra biti objavljena imena i prezimena svih žrtava proteklog rata, a bilo ih je ukupno 99.000, kao i pregledi događaja i lokacije na kojima su žrtve stradale, bilo od direktnih posljedica ratnih sukoba ili kao indirektne žrtve sukoba.

Rekao je ovo "Glasu Srpske" direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) Mirsad Tokača, ističući da se ovim projektom stavlja tačka na broj žrtava proteklog rata, te da eventualna odstupanja u broju od 99.000 mogu biti plus ili minus jedan ili dva odsto.

Ističe da će predstavljanjem projekta "Bosanski atlas zločina", koji je rezultat petogodišnjeg rada Istraživačko- dokumentacionog centra biti stavljena tačka na mnogobrojne manipulacije brojem žrtvama.

Tokača navodi da Istraživačko-dokumentacioni centar trenutno raspolaže podacima o 99.000 poginulih u posljednjem ratu, od čega je 97.000 poginulo usljed direktnih uzroka rata u BiH, dok su 2.000 registrovane kao indirektne žrtve rata.

- Ilustracije radi, indirektna žrtva rata je "slučaj 12 beba", koje su umrle u Banjoj Luci tokom rata zbog nedostatka kiseonika, jer da nije bilo rata te bi bebe imale kiseonik i ne bi umrle - pojašnjava Tokača.

Ističe da je porazno to što u BiH do sada nije postojala baza podataka o tome ko, gdje i kako je stradao u ratu od 1992. do 1995. godine.

- Ovi podaci u BiH se čuvaju kao tajna, a od toga koristi imaju samo oni koji su skloni manipulacijama. Kada je o ljudskim žrtvama riječ, "Bosanski atlas zločina" u suštini je riješio problem podataka o tome ko i gdje je nastradao, a sve to sa visokim stepenom tačnosti - kaže Tokača i ponavlja da odstupanje u broju žrtava može biti eventualno jedan do dva odsto.

Podsjeća da se tokom rata, i poslije njega, manipulisalo sa brojem žrtava koji se prema tim podacima kretao od 70 do 350.000.

Tokača kaže da će projekat "Bosanski atlas zločina" poslije promocije u Sarajevu 4. novembra biti promovisan u Banjoj Luci, Mostaru i svim većim gradovima širom BiH i dodaje da rad na ovom projektu nije pomogla nijedna institucija u BiH, sem nekih međunarodnih.

- Enormna sredstva su do sada potrošena za različite komisije i institucije koje su se bavile problemom žrtava rata, a rezultati su bili nikakvi. Istraživači IDC-a na cijeli projekat koji je jedinstven u svijetu potrošili su neuporedivo manje novca i došli do relevantnih rezultata - kaže Tokača.

Naglašava da  proces otkrivanja istine o broju stradalih u BiH predugo traje, te da se do pravih rezultata nije došlo zbog "uplitanja politike" u taj proces.

- Najlakše je manipulisati žrtvama. Mnogo više sam očekivao od Instituta za nestala lica BiH, ali očito je da umjesto profesionalizma i ovdje dominira politika. Proces traženja nestalih mora biti oslobođen političkog uticaja i ne može nijedan političar, ma kako se on zvao, doći i reći kako treba da se radi. Toga u Institutu, a i u ranijim komisijama je bilo napretek, što se reflektuje na porodice žrtava - kaže Tokača. Ističe da je u Institutu potrebno izvršiti reorganizaciju i na čelo te institucije imenovati eksperte, odnosno ljude koji nisu opterećeni politikom.

- Sadašnje rukovodstvo Instituta za nestala lica BiH treba smijeniti jer u toj instituciji rade ljudi koji su duboko politički involvirani. Indikativno je da se pred svako obilježavanje događaja u Srebrenici nađe neka nova grobnica. Ne sporeći da možda grobnice i postoje postavlja se pitanje zašto se čeka 11. jul da bi bila otvorena ili otkrivena - kaže Tokača.

Naglašava da je neophodno potpuno promijeniti ambijent u Institutu za nestale, koji ne odgovara profesionalnim standardima, jer zaposleni u toj instituciji rade u politizovanom ambijentu zbog čega i sami postaju opterećeni politikom.

- Profesionalizam, a ne etnička kontrola mogu dati rezultate. Rad Instituta mora da bude oslobođen diskriminacije žrtava po etničkom principu po kojem se iskopavaju samo Bošnjaci, a zaboravljaju Srbi ili obrnuto - kaže Tokača.

Ističe da Institut krije podatke o tome ko je, kada i gdje ekshumiran i identifikovan.

- Institut mora u svakom trenutku javno dati na uvid podatke o svim ekshumiranim i identifikovanim licima u BiH i objaviti njihova imena - konstatuje Tokača.

Naglašava da se zbog ovakvog rada i odnosa prema žrtvama može konstatovati da "nekome iz međunarodne zajednice i od domaćih političara očito odgovara da se proces traženja nestalih lica u BiH odugovlači, vjerovatno radi novca, posla i ostalih privilegija".

Internet pretraživanje

"Bosanski atlas zločina" mediji će imati priliku da koriste preko google earth tehnologije. Kada kliknu na specifičnu lokaciju otvoriće im se meni sa svim podacima o žrtvama, imenima žrtava, fotografijama i podacima o događajima.

- I svi ostali će iz svojih kuća preko Interneta, ukoliko to žele, moći da imaju uvid u sveobuhvatnu i kvalitetnu bazu podataka o stradanju u proteklom ratu - kaže Tokača.

Dodaje da je ovo samo početak, te da će IDC nastaviti da istražuje i unosi podatke o ratnim razaranjima, uništavanjima kulturnih dobara, nacionalnih spomenika i svega onoga što je rat razorio.

"Slučaj Palić"

Tokača podsjeća na "slučaj Avde Palića", navodeći ta je to očit primjer neefikasnog procesa identifikacije koji nije usamljen.

- Zakasnjela Palićeva identifikacija je skandal bez presedana. Ovaj primjer najočitije potvrđuje da nekome odgovara da identifikacije traju strašno dugo, bez obzira na to što se u BiH traga za još oko 13.000 nestalih - kaže Tokača.

Kaže da je nesklad očit ako postoji efikasan proces pronalaska i iskopavanja tijela, a na drugoj strani neefikasan proces identifikacije.

- Možemo samo nagađati koliko Palića i inih u BiH čeka da se sazna istina, a možda tijela negdje u nekom hangaru ili sahranjena kao "NN" lica čekaju identifikaciju - kaže Tokača i dodaje da "nekome izgleda odgovara da te identifikacije traju strašno dugo, pošto se novac zajedno sa politikom sve vrijeme vrti oko tog i sličnih slučajeva".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.