Putin sa Kusturicom: Za pobjedu su važniji brzina misli i čvrst duh nego brzina raketa

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Putin sa Kusturicom Foto: Agencije | Putin sa Kusturicom

MOSKVA - Za pobjedu nije presudna brzina raketa, već brzina misli, sposobnost brzog reagovanja i čvrst duh, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu sa rediteljem Emirom Kusturicom.

Intervju je snimljen za projekat „Naše krštenje. Poglavar“, posvećen 80. rođendanu ruskog patrijarha Kirila.

– Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu da su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, a da je danas to matematičko znanje – rekao je Putin.

On je dodao da je brzina promjena u vojno-tehničkoj sferi nevjerovatna, te da prednost imaju oni koji brže razmišljaju i reaguju na aktuelne događaje i izazove.

– I oni koji bolje misle, koji brže reaguju na aktuelne događaje i izazove, pobjeđuju. I duhovni temelj, čvrstina – to se podrazumijeva; niko to nije poništio – naglasio je ruski predsjednik.

Pozvao ukrajinske vojnike da pređu na rusku stranu

Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je ocijenio da je riječ o nastavku vjekovne politike „zavadi pa vladaj“, čiji je cilj, prema njegovim riječima, slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje tuđim geopolitičkim interesima.

On je naveo da zapadne zemlje ne djeluju u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podijele narode koji su istorijski povezani.

Putin je poručio da Rusi i Ukrajinci treba da teže ujedinjenju u najširem smislu, naglašavajući da to ne mora nužno da podrazumijeva život u okviru jedne države.

Ruski predsjednik ocijenio je da je Ukrajina poslije raspada Sovjetskog Saveza izgubila značajan dio industrijskog potencijala i stanovništva. Za to je okrivio ukrajinske nacionaliste, ističući da je razlika između patriotizma i nacionalizma u tome što „patriote vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode“.

Obraćajući se Ukrajincima, Putin je poručio da, uprkos sadašnjim tragedijama, treba razmišljati o budućnosti djece i udruživanju napora radi zajedničkih ciljeva. Posebnu poruku uputio je pripadnicima ukrajinske vojske.

– Ne želim da kažem „predajte se“, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se oni bore i bore se prilično dosljedno. Želio bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Na zajedničku stranu, na pravu stranu istorije pređite – rekao je Putin.

O manjinskim grupama i ljudskim pravima

Govoreći o ljudskim pravima, Putin je naveo da je borba za prava različitih grupa postojala kroz cijelu istoriju, ali da su, kako je ocijenio, određene manjinske grupe na Zapadu danas postale agresivnije u zahtjevima za ostvarivanje svojih prava.

– Ima li ovdje nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvijek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, asertivnije u pogledu svojih prava i tako dalje – rekao je ruski lider.

On je napomenuo da se u mnogim društvima, posebno na Zapadu, vodi borba za prava različitih manjinskih grupa.

Putin o posebnosti ruske civilizacije

Prema Putinovim riječima, posebnost ruske civilizacije ogleda se u tome što je omogućila razvoj ruskog naroda, ali i drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva.

– Ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva, dio porodice ruske države – ocijenio je Putin.

On je naveo da je takvo uređenje, prema njegovom viđenju, omogućavalo očuvanje suverenog duhovnog razvoja, vjere, tradicije i jezika različitih naroda.

Ruski predsjednik opisao je svoj odnos sa patrijarhom Kirilom kao topao i prijateljski, ističući da su se odnosi države i crkve razvili u snažne veze.

Putin je podsjetio da ni u vrijeme Ruskog carstva car nije bio neposredni poglavar crkve, već se smatrao njenim čuvarom i zaštitnikom.

Rusija kao „barka spasa“ za očuvanje tradicionalnih vrijednosti

Putin je izjavio da Rusija može postati svojevrsna „barka spasa“ za ljude koji žele da očuvaju tradicionalne vjerske i porodične vrijednosti.

Govoreći o posebnosti Rusije, podsjetio je na ideju da je Moskva „Treći Rim, a četvrtog neće biti“, ističući da je Rusija, prema tom istorijskom i duhovnom shvatanju, postala čuvar hrišćanske vjere i tradicije nakon pada Rima i Vizantije.

Prema njegovim riječima, u Rusiju se već doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji žele da sačuvaju porodicu i obezbijede djeci odrastanje u skladu sa tradicionalnim vjerskim vrijednostima.

On je naglasio da se takva uloga Rusije ne odnosi isključivo na pravoslavne hrišćane, već i na pripadnike drugih religija. Podsjetio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije – pravoslavlje, islam, judaizam i budizam, čije su fundamentalne vrijednosti, kako je ocijenio, zajedničke.

– Vijekovima se ruska teološka i filozofska misao držala jedne ideje: Moskva je Treći Rim, četvrtog neće biti. Hrišćanstvo je nastalo u Starom Rimu, zatim je Rim pao, a hrišćanstvo se preselilo u istočni dio Rimskog carstva, u Vizantiju. Tada je pala i Vizantija, ali do tada je hrišćanstvo već bilo preneseno na rusko tlo, u Moskvu. I Moskva je postala nastavljač ove vjere i ovih tradicija. U tom smislu, postala je Treći Rim, odnosno duhovni čuvar ovog nasljeđa – rekao je Putin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.