U Briselu nema jedinstva

BANjALUKA - U vrhu Evropske unije nema konsenzusa o situaciji u BiH i potezima koje treba preduzeti kako bi se prevazišla politička kriza, a jedno od pitanja oko kojega članice EU imaju različit stav su i eventualne sankcije zbog čega je isključen jedinstven stav zvaničnog Brisela o tome.

Savjet ministara spoljnih poslova EU u ponedjeljak u Briselu treba da raspravlja o situaciji u BiH, a u radnom dokumentu za taj sastanak čije dijelove je u petak prenijela agencija Tanjug konstatuje se da se “politička situacija u BiH naglo pogoršala” i da su “institucije efektivno blokirane”.

U pomenutom radnom dokumentu navedeno je da je “neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela povećanju tenzija na terenu”. Ova agencija navodi da su “pojedine zemlje na čelu sa Holandijom izrazile posebnu zabrinutost zbog posljednjih dešavanja u BiH”, ali i da se uprkos prijetnjama Njemačke mogućim finansijskim sankcijama protiv “entiteta i pojedinaca koji dovode u pitanje integritet BiH”, ne očekuje da se o tome postigne konsenzus na nivou EU. To tvrdi i politikolog iz Banjaluke Ljubinko Jović koji kaže da je evidentno da se BiH našla u fokusu političkog interesovanja najviših međunarodnih institucija i zvaničnika.

- Nije uvijek dobro kada se mala zemlja nađe u političkom epicentru, a BiH je u posljednjih mjesec dana bila i na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti UN i meta posjete pojedinih zvaničnika iz administracije američkog predsjednika - kaže Jović.

On dodaje da zato nije začuđen što će se o situaciji u BiH raspravljati i u Briselu, ističući da je siguran da su tačni navodi o različitim pogledima pojedinih članica EU na stanju u BiH.

- Siguran sam da Holandija ima najrigidniji pristup zbog frustracija te zemlje dešavanjima u BiH u nekom ranijem periodu i da će njeni predstavnici tražiti sankcije za zvaničnike iz Republike Srpske, dok Njemačka priziva sankcije zbog toga što u Srpskoj ne priznaju legitimitet njenog diplomate Kristijana Šmita na mjestu visokog predstavnika. S druge strane, sigurno da dio zemalja na čelu sa Mađarskom ne dijeli taj stav i koje gotovo sigurno neće podržati sankcije - smatra Jović.

On se slaže sa očekivanjima da će ministri EU pozvati lidere u BiH da se umjesto međusobnih prepirki konstruktivno angažuju na napretku u vezi sa ispunjavanjem 14 prioriteta povodom zahtjeva za kandidatski status BiH. Profesor međunarodnih odnosa na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Željko Budimir kaže da BiH nije u fokusu interesovanja EU, ali ističe da je tačno da određene zemlje nastoje da je postave u fokus.

- Tu prije svega mislim na Holandiju koja zbog nekih ranijih dešavanja smatra da ima pravo i potrebu da modelira situaciju u BiH po željama jedne strane. Kada je riječ o sankcijama, o njima se apsolutno ne može govoriti, jer je jasno da za određene zemlje ili konkretno članice Višegradske grupe Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka to nije prihvatljivo i da su protiv sankcija - ocjenjuje Budimir.

On dodaje da će se u Briselu sigurno razgovarati o BiH, ali da EU ima prečih stvari i da je naivno misliti da je BiH centralna tema EU.

Dijalog

U dokumentu, o kojem u ponedjeljak treba da raspravljaju ministri spoljnih poslova članica EU, konstatuje se da bi “EU trebalo da iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju za očuvanje stabilnosti u BiH”.

- Hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu. Angažman institucija EU na visokom nivou i podrška država članica su od ključnog značaja u ovom pogledu - navedeno je u dokumentu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.