Srbi sa Kosmeta govore za "Glas": Strah od ponavljanja slučaja "Gotovina"

BEOGRAD - Prvostepena presuda Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju nije stavila tačku na pitanje zločina nad Srbima na Kosovu i Metohiji, a porodicama nestalih i ubijenih nije donijela očekivano zadovoljenje pravde.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Četvorica bivših lidera tzv. OVK osuđena su na ukupno 81 godinu zatvora – Hašim Tači i Jakup Krasnići na po 25, Kadri Veselji na 18, a Redžep Seljimi na 13 godina.
• Sud je utvrdio njihovu individualnu odgovornost za proizvoljno hapšenje 385 lica, surovo postupanje prema 49, mučenje 303 i ubistva 96 lica.
• Optuženi su oslobođeni po dijelu optužbi za zločine protiv čovječnosti, jer Tužilaštvo nije dokazalo postojanje rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo van razumne sumnje.
• Sagovornici „Glasa Srpske“ ocjenjuju da presuda nije obuhvatila brojne zločine nad Srbima, posebno one počinjene nakon 10. juna 1999. godine.
• Porodice nestalih i ubijenih Srba ukazuju da veliki broj slučajeva i dalje nema sudski epilog, dok prvostepena presuda još nije konačna i može biti predmet žalbenog postupka.

To je zajednička ocjena sagovornika "Glasa Srpske" nakon što je Specijalizovano vijeće Kosova u Hagu osudilo četvoricu bivših lidera tzv. OVK na ukupno 81 godinu zatvora za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu i Metohiji i na pojedinim lokacijama u Albaniji.

Tači i Krasnići osuđeni su na po 25 godina, Veselji na 18, a Seljimi na 13 godina zatvora. Sud je utvrdio njihovu individualnu krivičnu odgovornost za proizvoljno hapšenje i lišavanje slobode 385 lica, surovo postupanje prema 49, mučenje 303 i ubistva 96 lica.

Istovremeno, Sud je oslobodio optužene po tačkama koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti, zaključivši da Tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje postojanje rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva. Oslobađajući zaključci doneseni su i za određeni broj pojedinačnih incidenata ratnih zločina.

Za porodice nestalih i ubijenih Srba, međutim, time nije zatvoreno pitanje odgovornosti za zločine počinjene tokom i nakon sukoba.

Docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici i predsjednik Upravnog odbora Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih Duško Čelić, čiji je brat jedna od nestalih žrtava, rekao je da presuda nije donijela očekivano zadovoljenje pravde porodicama nestalih.

Kako je naveo, optužnicom nije obuhvaćen veliki broj zločina nad Srbima, podsjećajući da je tokom 1998. i 1999. godine ubijeno više od hiljadu Srba, dok je više od 900 kidnapovano.

Posebno je ukazao na period nakon 10. juna 1999. godine, kada je, prema njegovim riječima, počinjen veliki broj zločina nad Srbima, a koji nije bio predmet ovog postupka.

- Moj brat je kidnapovan 14. juna u Prištini. Tek nakon tri godine porodica je saznala njegovu tragičnu sudbinu – naveo je Čelić, dodajući da veliki broj takvih slučajeva i dalje nema sudski epilog.

Kao posebno važan problem izdvojio je činjenicu da četvorica bivših lidera tzv. OVK nisu osuđena za zločine protiv čovječnosti.

- To znači da gonjenja za ta krivična djela zastarjevaju i da se nikada neće moći dostići ovozemaljska pravda za ta krivična djela. Da su potpadala pod ratne zločine, ona ne bi zastarjevala - rekao je Čelić.

Ipak, Čelić u presudi vidi i određeni pomak u odnosu na dosadašnje predstave o sukobu na Kosovu i Metohiji.

- Do sada smo imali crno-bijelu sliku. Srbi su bili na strani crne slike, a Albanci na bijeloj, dobroj strani. Ovog puta imamo neke nijanse koje bacaju sjenu na ovoj strani, uslovno rečeno bijeloj – naveo je Čelić.

Prema njegovim riječima, značaj presude je i u tome što su utvrđeni zločini za koje su odgovorni ljudi koji su se nalazili na samom vrhu hijerarhije tzv. OVK, što, kako je rekao, dovodi u pitanje predstavu o toj organizaciji kao isključivo gerilskoj formaciji.

Utisak

Sličan stav o obuhvatu presude ima i novinar iz Gračanice Živojin Rakočević, koji je ocijenio da bi se iz samog postupka mogao steći utisak da je sukob na Kosovu i Metohiji bio gotovo isključivo građanski rat između Albanaca, dok se zločini nad Srbima pominju tek uzgred.

- Neupućeni bi mogli zaključiti samo jedno, na Kosovu se vodio građanski rat između Albanaca. Srbi se u njoj pominju ovlašno i na marginama i, da nije bilo toliko ubijenih, mučenih, nestalih i zatvaranih Albanaca, izgleda da postupka ne bi ni bilo – rekao je Rakočević za "Glas Srpske".

Prema njegovim riječima, presuda četvorici komandanata tzv. OVK predstavlja tek dio odgovornosti koju oni snose, dok su brojna pitanja zločina nad Srbima i dalje otvorena. On se zapitao i ko će odgovarati za 236.000 protjeranih, za savršeno etnički očišćene gradove, za 156 uništenih crkava i manastira, za desetine pobijenih novinara, za nestale i otete koji se i danas traže.

On je posebno ukazao na dio presude u kojem se navodi da Tužilaštvo nije uspjelo da van razumne sumnje dokaže postojanje rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva.

– Riječ je o potpunom besmislu i pravnoj propasti koja je zasnovana na ideji Zapada da je na Kosovu stvoreno demokratsko društvo. Suđenjem su pokušali da kažu da je to demokratsko društvo sposobno da sudi svojim najvažnijim ljudima. Imali su argumente da će Hašima Tačija i ratnu elitu zamijeniti prosvijećeni i građanski politički sloj. Međutim, desilo se nešto potpuno neočekivano. Komandante, koje su mogli da kontrolišu zapadni mentori, zamijenili su najtvrđi ekstremisti koje Zapad ne može da kontroliše – naveo je Rakočević.

On je ocijenio da je posebno poražavajuće to što se Srbi, kako je naveo, osjećaju ugroženo i kada pravda izostane i kada presuda bude donesena.

– Porazna je činjenica, zasnovana na filozofiji tamnog vilajeta, a ona u ovom slučaju glasi: Srbe na Kosovu i Metohiji ubijaju i nepravda i pravda. Šta da pomisli čovjek kome su dva puta palili selo i kuću? Jedna od pomisli je: zbog haške presude meni će se svetiti institucije, komšije, sistem – rekao je Rakočević.

O tome kako Srbi na Kosovu i Metohiji doživljavaju izrečene kazne govorio je novinar Lazar Stević, koji kaže da su očekivali strože kazne i da je optužnicom obuhvaćen samo dio zločina nad Srbima. Naveo je da su Srbi očekivali maksimalne kazne od po 45 godina zatvora, koliko je Tužilaštvo i tražilo za svakog od četvorice optuženih.

– Donekle je i očekivana presuda. Iako je Tužilaštvo tražilo 45 godina, dobili su 25, 18 i 13. Koliko je pravda time zadovoljena, ne znam da kažem, jer opet smo mi Srbi očekivali da dobiju maksimalnu kaznu, prije svega zbog onoga što su radili tokom rata 1999. godine. Međutim, moramo i ovim da budemo zadovoljni, jer se pokazalo da nisu samo Srbi tokom rata činili zlodjela, već da su i Albanci učestvovali u tome i da su i sa njihove strane ubijani i kidnapovani ljudi – rekao je Stević.

On je naveo i da se na Kosovu već govori da je za žalbeni postupak spremno 100 miliona evra, ali je istakao da Srbi ne slave presudu, jer očekuju nastavak sudskog procesa.

Diplomata Zoran Milivojević smatra da presuda nesumnjivo pokazuje elemente "selektivne pravde sa političkim predznakom". Kako je pojasnio, to se, prema njegovoj ocjeni, ogleda u tome što su izostavljena neka od najvažnijih krivičnih djela, prije svega zločini protiv čovječnosti. Kao značajno je naveo i to što postupak nije obuhvatio cjelokupan period nakon 10. juna 1999. godine, čime, kako je rekao, nije u potpunosti otvoreno pitanje odgovornosti za zločine počinjene nakon dolaska međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju.

Širi kontekst

Na pravni obuhvat postupka ukazao je i haški branilac, advokat Miroslav Vasić. On je naveo da je presudom obuhvaćen i dio djela nakon završetka NATO bombardovanja, ali da, prema njegovoj ocjeni, nisu obuhvaćeni širi slučajevi progona, ubistava i drugih nehumanih postupaka nad Srbima.

– Do najvećeg pogroma i etničkog čišćenja došlo je nakon NATO agresije 1999. godine, a Sud se tim pitanjem nije bavio na način koji bi obuhvatio širi kontekst tih dešavanja – rekao je Vasić.

On je dodao da bi drugačija pravna kvalifikacija pojedinih djela mogla otvoriti i šira pitanja odgovornosti za dešavanja nakon dolaska međunarodnih snaga.

Posebnu pažnju privlači žalbeni postupak, jer prvostepena presuda još nije konačna. Naši sagovornici zato podsjećaju na slučaj "Oluja" pred Haškim tribunalom. Ante Gotovina je u prvostepenom postupku 2011. godine osuđen na 24 godine zatvora, ali je Žalbeno vijeće MKSJ 2012. godine preinačilo presudu i oslobodilo njega i Mladena Markača.

Taj slučaj pokazuje da prvostepena presuda ne mora biti i konačna. I odbrana i Tužilaštvo imaju pravo na žalbu, pa će o konačnom ishodu postupka odlučivati žalbeno vijeće.

Džaka, Lipa i Ora

Fudbaler Granit Džaka i muzičke zvijezde Dua Lipa i Rita Ora uputili su podršku nekadašnjim vođama tzv. OVK, osuđenim pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu za ratne zločine. Džaka je na društvenim mrežama objavio fotografiju Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija uz poruku "Sloboda ima ime". Istu poruku podrške objavile su i Dua Lipa i Rita Ora.

Klark šokiran i ljut

Bivši glavni komandant NATO-a za Evropu Vesli Klark rekao je da je šokiran i ljut zbog presude, navodeći da tokom svog svjedočenja nije vidio dokaze koji bi, kako je rekao, opravdali tako visoke kazne. Klark je dodao da je Tači, prema njegovom mišljenju, radio na zaštiti i nedužnih Srba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.