Tužioci i revizori u klinču zbog prijava

Banjaluka - Tužioci i revizori ušli su u klinč u vezi sa tim ko od njih treba da napravi početni korak kako bi bili procesuirani odgovorni u javnom sektoru čiji su propusti opisani u izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS.

Glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Želimir Lepir smatra da u Zakon o reviziji javnog sektora RS treba unijeti izmjenu prema kojoj bi revizori mogli da podnose krivičnu prijavu ukoliko otkriju propuste u poslovanju i korišćenju javnih sredstava, bilo da je riječ o resursima ili novcu.

- To je logično i smatram da bi trebalo doći do izmjene zakona na taj način. U Srbiji i Crnoj Gori zakon nalaže da prilikom revizije javnog sektora revizori podnose prekršajne i krivične prijave - kaže Lepir.

On smatra da revizori kao vrhunski stručnjaci za finansije prilikom analiza mogu vidjeti da li ima osnovane sumnje za podnošenje krivičnih prijava tužilaštvima.

- I Zakon o krivičnom postupku RS propisuje da su građani i institucije dužni da prijave slučajeve kada vide ili otkriju da je učinjeno krivično djelo i da obezbijede dokaze ako su im dostupni. Onda je nelogično da institucija koja vrši reviziju javnog sektora ne podnosi prekršajne i krivične prijave. Revizori svoje poslove obavljaju korektno i trebalo bi im izmjenom zakona dati ovlašćenja i da mogu podnositi prekršajne i krivične prijave ukoliko utvrde da postoji osnova sumnje da je neko lice kršilo propise u korišćenju državnih resursa i novca. U praksi bi to značilo brže i efikasnije otkrivanje i procesuiranje počinilaca krivičnih djela u javnom sektoru - kaže Lepir.

Glavni revizor Službe za reviziju javnog sektora RS Duško Šnjegota kaže da je važeći koncept rada službe na čijem je čelu razvijan 17 godina i da bi prelazak na drugi zahtijevao drugačiju organizaciju i rukovođenje službom.

- U tom slučaju bi trebalo angažovati ljude koji imaju druga znanja i vještine da bi drugačiji koncept imao smisla i da bi mogao biti sproveden u skladu sa zakonom. Reviziju rade uglavnom ekonomisti, a da bi bila podnesena prekršajna ili krivična prijava, trebalo bi zaposliti ljude koji o tome imaju znanja. Eventualne izmjene zakona su stvar zakonodavca, ali bi on trebalo da računa s tim da to nije samo pitanje uvođenja jedne procedure, nego da treba stvoriti niz pretpostavki za to - kaže Šnjegota.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS objavila je stotine izvještaja u kojima je otkrila niz malverzacija i slučajeva kršenja zakona u javnom sektoru, ali gotovo po pravilu za to niko nije odgovarao. Tužilaštva su otvarala istrage na osnovu nalaza revizora, ali je mali broj njih završavao optužnicama.

Zakon

Duško Šnjegota kaže da u trenutnim okolnostima podnošenje krivičnih prijava ne bi bilo u skladu sa standardima, ali ni sa kapacitetima, vještinama i znanjima koje ima Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.

- Do sada je Zakon o reviziji javnog sektora RS uvijek ocjenjivan kao dobar primjer zakona koji tu oblast uređuje u skladu sa međunarodnim standardima - smatra Šnjegota.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.