Turska “bitka” za Balkan

Banjaluka - Turska mora razviti uticajnu diplomatiju i ostvariti savezništvo sa zemljama koje imaju uticaj na Balkanu da bi ostvarila svoje ciljeve na tom području i spriječila mogući regionalni savez protiv Turske, koji bi bio formiran prilaženjem Bugarske srpsko-grčkom savezu.

Ovo je u svojoj knjizi “Strategijska dubina” napisao ministar inostranih poslova Turske Ahmet Davutoglu. Prema pisanju lista “Preporod”, zvaničnog glasila Islamske zajednice u BiH, knjiga je svojevrsni manifest turske spoljne politike. Mnogi od tih ciljeva već su realizovani ili su u fazi ostvarenja, jer je Turska posljednjih godina u velikoj mjeri pojačala svoj uticaj na Balkanu.

Pridobijanje Bugarske

Turski šef diplomatije smatra da bi eventualni srpsko-grčko-bugarski blok sa sobom donio veći pritisak na regionalnu stratešku liniju koja je za Tursku od životne važnosti, rasturanje Makedonije, te de fakto prekinuo vezu u odnosima Turske sa BiH i Albanijom.

- Zbog toga je neophodno razviti bilateralne i multilateralne odnose sa Bugarskom, a ako je moguće, uspostaviti i dvostranu komisiju koja će motriti balkanske probleme i na taj način konstantno ispipavati puls toj zemlji. Potrebno je intenzivirati odnose sa Rumunijom, Mađarskom, Slovenijom i Hrvatskom. Posebno je potrebno pojačati ekonomske odnose sa Rumunijom tako da u eventualnoj balkanskoj krizi očuvamo otvorene linije snabdijevanja preko Rumunije i Dunava - navodi Davutoglu.

Turski šef diplomatije identifikovao je na Balkanu tri međusobno isprepletena koncentrična geopolitička kruga sa kosovskom osovinom. Unutrašnji krug sačinjavaju Srbija, Kosovo, Albanija i Makedonija u kojem dominiraju napetosti poslije etničke podjele Albanaca. Drugi krug je sačinjen od Grčke, nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Bugarske, Turske i BiH, koje Davutoglu opisuje kao zemlje koje se prve mogu umiješati u širenje krize. U trećem krugu su zemlje koje mogu uticati na balans u zemljama iz prva dva kruga. Davutoglu piše da su to Hrvatska koja može intervenisati u BiH, Mađarska koja može intervenisati u Vojvodini, Rumunija koja može imati uticaja na sve balanse s obzirom na svoj geografski položaj i Slovenija.

- Potrebno je uspostaviti koordinisanu diplomatiju prema ovim krugovima. Sa tog aspekta, turski prioritet u pogledu balansa unutar prvog kruga je da Albanija ojača na svim poljima, te svestrana saradnja s ovom zemljom kada je u pitanju područje Balkana. Propusti na tom planu rezultiraće povećanjem grčkog i italijanskog uticaja u Albaniji na račun Turske. Traženje grčkog posredništva od strane albanskog premijera u prvim danima krize na Kosovu predstavlja ozbiljno upozorenje za Tursku - napisao je Davutoglu.

Albanska kriza

Navodi da albanska kriza, s obzirom na uticaj i posljedice, posjeduje veću mogućnost za dublje regionalne sukobe od one u BiH.

- Činjenica da su Bošnjaci, izuzev Sanyaka, većinom nastanjeni u BiH obezbijedila je uspjeh nastojanjima da kriza bude ograničena na tu zemlju, što nije bilo ispravno. Osim kratkotrajnog hrvatsko-srpskog direktnog sukoba, kriza je bila zamrznuta u granicama BiH. Za razliku od Bošnjaka, Albanci u velikom broju žive i izvan Albanije, na Kosovu i Makedoniji, što rezultira direktnom srpskom i grčkom intervencijom u krizu. Prelazak centra krize na Balkanu sa Bošnjaka na Albance jeste prvi signal šireg regionalnog sukoba i izaziva ozbiljnu zabrinutost - navodi Davutoglu.

Najosjetljivijom tačkom turski ministar je označio makedonsko-albanske odnose navodeći da će prekid tih odnosa zbog problema sa kojima se suočavaju Albanci u Makedoniji rezultirati većim pritiscima drugih zemalja na ove dvije zemlje. Turska treba intenzivirati odnose sa obje zemlje, te s jedne strane, raditi na poboljšanju bilateralnih odnosa, a s druge, ubjeđivati tamošnje faktore da Albanci svoja prirodna ljudska prava ostvare na najbolji način. U tom okviru, potrebno je naglašavati da postojanje makedonske države, koja je pod srpskim, grčkim i bugarskim pritiskom, zavisi i od Albanaca koji čine skoro polovinu njenog stanovništva - piše u knjizi “Strategijska dubina”.

Kao osnovu stratešku prednost Turske u odnosu na ostale balkanske zemlje Davutoglu je naveo da je ona istovremeno i srednjoistočna i istočnomediteranska i kavkaska zemlja.

- Navedena regionalna komunikacijska međuzavisnost je poput mača sa dvije oštrice. Ukoliko se kvalitetno iskoristi donosi veliku prednost. U suprotnom, može rezultirati ozbiljnim opasnostima. Eventualne greške učinjene na Balkanu i Srednjem istoku najviše mogu uticati na problem Kipra i istočnog Mediterana. Zbog toga je neophodno da Turska konstantno prati koordinaciju u politikama ovih regija i razvija strategiju “bliskog basena” - napisao je Davutoglu.

Knjiga

Knjiga “Strategijska dubina” prvi put je objavljena 2001. godine i do danas je doživjela 73 izdanja. Predstavlja svojevrsni manifest turske spoljne politike za sadašnjost i budućnost. Poslije analize posthladnoratovskog perioda i uticaja tog procesa na područje Balkana, autor se, u poglavlju naslovljenom “Strateška transformacija i Balkan” osvrće na osnovne principe turske spoljne politike na Balkanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.