Politika
Foto: Ustupljena fotografija
BANjALUKA – Koliko je u BiH teško, pa gotovo i nemoguće, govoriti jednim glasom o unutrašnjim prilikama i spoljnim ciljevima, potvrdilo je zimsko zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, na kojem je učestvovala i petočlana delegacija Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjedavajući domaće delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope u ovom mandatu je Saša Magazinović (SDP BiH), zamjenica je Darijana Filipović (HDZ), dok su članovi Branislav Borenović (PDP), Sabina Ćudić (Naša stranka) i Mladen Bosić (SDS).
BiH, odnosno monitoring izvještaj o stanju u zemlji, bio je jedna od tačaka o kojoj je diskutovano na ovosedmičnom zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu.
Izvještaj pod nazivom „Funkcionisanje demokratskih institucija u BiH“ podnijeli su izvjestioci Monitoring komiteta iz Mađarske i Španije. Uz izvještaj je podnesen i prijedlog rezolucije, koja je usvojena nakon rasprave, budući da su dokument podržale sve poslaničke grupe u toj skupštini.
Magazinović je u obraćanju na plenarnom zasjedanju, kako je saopšteno iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, zahvalio izvjestiocima koji su, kako je rekao, u izvještaju jasno naglasili dvije izuzetno važne činjenice koje se ne smiju dovoditi u pitanje – da je mandat visokog predstavnika legitiman i nesporan, te da državnom imovinom može i mora upravljati isključivo država BiH.
Uz to je upozorio i na veoma loše stanje u javnom RTV sistemu u BiH, te poručio da se krize u BiH ne dešavaju slučajno, nego da se proizvode kako bi se prikrili oblici brutalnog kriminala, naglasivši da je u korijenu gotovo svih problema kriminal sa političkom pozadinom.
Borenović je, s druge strane, kazao da vjeruje da BiH može napraviti veliki korak na evropskom putu, bez obzira na to što, kako je rekao, određene vladajuće političke elite decenijama opstruišu evropski put i demokratizaciju društva.
Upozorio je na veliki problem sa kojim se suočava transportna zajednica u BiH, te izrazio uvjerenje da, uz poštovanje ustavnog okvira i Dejtona, u BiH mogu biti zatvorene Kancelarije OHR-a, strane sudije u Ustavnom sudu BiH zamijenjene domaćim, te da je moguće u potpunosti preuzeti upravljanje fer i poštenim izbornim procesom, jačajući domaće institucije, posebno pravosudne, i stvarajući okruženje za dobar život svih građana BiH.
Zbog kratkoće vremena za raspravu, obraćanja u pisanoj formi priložila su ostala tri člana delegacije BiH, ali je, prema ocjenama onih koji prate domaća dešavanja i odnose predstavnika tri konstitutivna naroda, i ovo što je rečeno pokazalo suprotstavljene poglede na ključne stvari u BiH.
Takvi govori nerijetko se čuju i u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku od strane predstavnika BiH, gdje srpska strana, uz Rusiju i Kinu, posljednjih godina upozorava da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa propisima UN za visokog predstavnika u BiH, a različiti pogledi čuli su se sada i u Strazburu.
Analitičar i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić za „Glas“ kaže da to gotovo i ne iznenađuje, navodeći da je riječ o suštinskoj razlici u pogledima na sam suverenitet države.
– Dok oni poput Saše Magazinovića vjeruju da je potreban visoki predstavnik i međunarodno tutorstvo, te da država ne treba da ima potpuni suverenitet i da se zakoni i odluke ne donose u institucijama, već u OHR-u, s druge strane postoji snažna suverenistička ideja da su institucije i nosioci javnih funkcija, u skladu sa mandatom i nadležnostima, izabrani da donose sve zakone i bitne odluke, bilo da je riječ o državnoj imovini, izbornom zakonodavstvu ili integracijama. O tome isključivo treba da odlučuju birani predstavnici naroda u BiH. Iz te suštinske razlike razvijaju se i svi drugi pogledi na budućnost države – zaključio je Sakić.
Iz Strazbura je, između ostalog, u okviru usvojenog dokumenta za BiH upućen poziv vlastima Srpske da bez odgađanja imenuju sudije u Ustavnom sudu BiH, a predstavnici država članica podsjetili su na reforme koje je potrebno sprovesti radi realizacije presude „Sejdić i Finci“.
Uz to je pozdravljeno formiranje radne grupe za pripremu amandmana na Ustav BiH, te nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Karakter
BiH je članica Savjeta Evrope od 2002. godine. Odluke koje donosi Skupština Savjeta Evrope usvajaju se u formi rezolucija ili preporuka i, iako nemaju pravno obavezujući karakter, njihovo poštovanje predstavlja izraz privrženosti organizaciji u čije članstvo je zemlja stupila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
