"Trojka" ispada iz igre?

BANjALUKA, SARAJEVO – Dio političkih partija u BiH, osim pravljenja kandidatskih lista za predstojeće opšte izbore, uveliko priprema i teren s ciljem da osigura sigurne i pouzdane partnere za formiranje nove vlasti, pod uslovom da izbori mjesta za pregovaračkim stolom.

Opšti izbori u BiH su raspisani za 4. oktobar ove godine. I dok još traje postupak ovjera političkih subjekata za učešće na izborima, na pojedinim adresama su otvorili razgovore sa dobro poznatim političkim igračima.

Najočigledniji primjer su započeti razgovori između funkcionera HDZ-a BiH, na čemu sa liderom stranke Draganom Čovićem te iz SDA, koju predvodi Bakir Izetbegović, sa željom da se vrati u vlast u punom kapacitetu.

Vlast na nivou BiH je, naime, nakon posljednjih izbora ekspresno formirana nedugo nakon potvrđivanja rezultata. Izborni plijen su podijelili SNSD, HDZ i bošnjački blok koji je prozvan "trojka" s obzirom na to da su okosnicu činili, i još čine SDP BiH, NiP i Naša stranka.

Raskid partnerstva

Međutim, početkom 2025. godine došlo je do raskida partnerstva, na prvom mjestu na relaciji SNSD  - bošnjački blok, što je uvelo institucije na tom nivou vlasti u nezavidnu poziciju i česte blokade.

S druge stranke ni Hrvati nisu dobili ono što su htjeli od predstavnika "trojke" i za šta su prvobitno dobili uvjerenje da će biti završeno u ovom mandatu vlasti, a čak je i Čović priznao da su "trojku" uzeli za partnera pod pritiskom tadašnjem američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija.

Iako je u ovom momentu rano govoriti o potencijalnim koalicijama nakon izbora, jer sve zavisi od izbornog rezultata, iz razgovora koji su isplivali na površinu može se naslutiti ko koga želi za partnera.

SDA se iz opozicionih redova duže vrijeme nameće kao stranka spremna da uđe u vlast. To se pominjalo i kada se polemisalo o poljuljanim odnosima između SNSD-a i "trojke", ali nije došlo do promjene među partnerima iz bošnjačkog bloka u vlasti. S druge strane, ni SDA i HDZ nemaju blistavu zajedničku prošlost na nivou BiH, prvenstveno zbog dugogodišnjeg neslaganja o izmjeni Izbornog zakona BiH, na čemu insistiraju Hrvati, ali je, i pored toga, Čović nedavno izjavio da se razgovara o relaksaciji odnosa Hrvata i Bošnjaka. Na to je reagovala Naša stranka, optuživši SDA i HDZ da pod tom krinkom grade podijeljenu državu, na šta je iz SDA rečeno da su te optužbe jeftine obmane.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe da stranke pokušaju da se pozicioniraju te obezbijede saveznike sa kojima bi nakon izbora mogli da formiraju vlast na različitim nivoima.  Sve, ipak, podvukao je, zavisi od rezultata izbora.

- U BiH ima više nivoa vlasti. Može se desiti da stranke imaju kapacitet da se udruže na jednom nivou vlasti, a to ne mogu na drugom. Kada je reč o odnosima na relaciji SDA - HDZ, mislim da Čovićeva stranka pokušava, jer opet očekuje natpolovičnu većinu u hrvatskom biračkom telu, da osigura da se formira vlast u novom mandatu, jer je krajnje neizvestan rezultat "trojke" – ocijenio je Sitarski za "Glas".

Stvari su, dodao je, generalno neizvjesne na bošnjačkoj političkoj sceni da  niko ne može da garantuje ni povratak SDA u vlast.

- Možda ni HDZ ne bude imao dominaciju kao do sada, ali će svakako imati natpolovičnu većinu kod Hrvata te mora sačekati rasplet situacije kod Bošnjaka. Treba videti i kako će završiti stranke sa srpskim predznakom gde su trenutno favoriti stranke vladajuće koalicije, ali ne kao 2022 - zaključio je Sitarski.

Politički analitičar Filip Matić ističe da Hrvati u BiH, posebno HDZ sa Čovićem na čelu, od Dejtona do danas vode veoma pragmatične politike.

- Situacija u FBiH, kada je riječ o Bošnjacima, je poprimila čudan obris s obzirom na to da ćemo u izbore ući sa opozicijom kao favoritom, u ovom slučaju SDA, jer se djelovanje "trojke" svelo na poraz svega onoga što su predstavljali kao svoje najbolje politike i najveće uspjehe – rekao je Matić za "Glas Srpske”.

HDZ prepoznao momenat

HDZ je, smatra, prepoznao momenat povratka SDA i pregovara sa njima jer im je u velikom interesu da imaju mirnog koalicionog partnera u FBiH ako se opet desi da nehrvatski kandidat bude hrvatski član Predsjedništva BiH.

U vezi sa što boljim pozicioniranjem na izborima i nakon njih, u petak je potpisan dogovor probosanskih stranaka o zajedničkom nastupu u trci za pozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Među partnerima su SDP i SDA.

Dio postizbornih ciljeva već su otkrili i u vladajućem bloku, okupljenom oko SNSD-a i to nakon prvog zajedničkog sastanka nakon kojeg je potvrđeno da ostaju na okupu. Cilj je, kako je rečeno, da obezbijede dvotrećinsku većinu i tako imaju dovoljno mandata za formiranje Vlade što utiče i na poziciju u pregovorima o vlasti na nivou BiH.  Drugi cilj vladajuće koalicije jeste deset poslanika u Predstavničkom domu i četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Ko će koga podržati?

Filip Matić se osvrnuo i na razgovore o raspodjeli pozicija nakon izbora, koja je najviše čula u danima pregovora opozicije u Srpskoj, ocijenivši da su te kalkulacije preuranjene.

- Rezultati izbora će biti putokaz, a u ovom momentu se dešava prelomni trenutak za opoziciju zbog mini-razdora u SDS-u na priči o kandidaturama. Vidjeće se šta će birači reći na  to. Čak i da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika Srpske, a Draško Stanivuković za člana Predsjedništva BiH, pitanje je za koga će članovi i simpatizeri SDS-a, odnosno iz Pokreta "Sigurna Srpska" podržati, jer je stvorena čak i neprijateljska atmosfera između ta dva tabora – rekao je Matić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.