Tegeltija: Omalovažavanje veličine zla i stradanja Holokausta

SARAJEVO - Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH Milan Tegeltija rekao je Srni da je stavljanje znaka jednakosti između Holokausta i zločina u Srebrenici u najmanju ruku pretenciozno i neprimjereno i da bi se čak moglo reći da bi moglo predstavljati omalovažavanje veličine zla i stradanja Holokausta.

Tegeltija je objavio elaboraciju ovog pitanja, “s obzirom na debate oko nametanja, odnosno donošenja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici i njegove neusklađenosti sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija /UN/ iz 1948. godine, koja garantuje pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, te traženja argumenta za nametanje tog zakona poređenjem dešavanja u Srebrenici sa Holokaustom”.

On je naveo da nema namjeru da omalovaži veliko stradanje nevinih Bošnjaka u Srebrenici, nego da odbrani pravo na slobodu mišljenja i izražavanja koja neotuđivo pripada svakom ljudskom biću, i predstavlja civilizacijsko dostignuće savremenog svijeta.

Tegeltija je istakao da “Inckovo /visoki predstavnik Valentin/ izjednačavanje Holokausta i presude o genocidu u Srebrenici predstavlja pretenciozno i neprimjereno omalovažavanje jedinstvenog istorijskog zla Holokausta”.

“Države koje su uvele zabranu poricanja, a nema ih puno, uvele su zabranu poricanja Holokausta, kao nesporne svjetske istorijske činjenice planskog uništenja jevrejskog naroda sa planete zemlje, oko koje postoji opšte slaganje cijelog svijeta i svih stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”, rekao je Tegeltija.

On je pojasnio da je to zabrana događajnog poricanja Holokausta, koji “sam po sebi ne predstavlja pravnu kvalifikaciju niti krivično-pravnu inkriminaciju”.

“Prema tome, termin Holokaust je istorijski pojam, a ne krivično pravna kvalifikacija”, istakao je Tegeltija.

On je dodao da je Generalna skupština UN, koja je donosilac i univerzalne Deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, usvojila Rezoluciju o sjećanju na žrtve Holokausta, “i zbog tog je Holokaust jedinstveni svjetski istorijski događaj, neuporediv sa bilo čim drugim, koji je kao takav priznat i Rezolucijom Generalne skupštine UN”.

Tegeltija je ukazao da je genocid krivično-pravna kvalifikacija koja predstavlja konvencionu i zakonsku krivično-pravnu inkriminaciju krivičnog djela i predstavlja opšti krivično-pravni pojam, nevezan za pojedinačni istorijski događaj.

Prema njegovim riječima, on se utvrđuje kao i svako drugo krivično djelo na nadležnim sudovima, tokom čega se “pojedinačni događaji podvode pod opšte pravne norme, i ta sudska ocjena, kao i svaka druga sudska ocjena, podložna je pravnom preispitivanju i pravnoj kritici”.

“Zabraniti pravno preispitivanje i pravnu kritiku sudskih presuda bio bi anticivilizacijski čin atakovanja na slobodu ljudskog bića i slobodu civilizacije. Pravno preispitivanje i pravna kritika pravosnažnih sudskih presuda je uobičajena pravna metodologija u svim pravnim naukama, i ne može se i ne smije ničim i nigdje ograničiti ili zabraniti”, istakao je Tegeltija.

On je poručio da to, ne samo da bi bio anticivilizacijski čin, nego bi bilo i onemogućavanje korištenja vanrednih pravnih mehanizama u krivičnom postupku ili postupcima rehabilitacije.

“Potpuno bi uništilo princip beneficium novorum / nove činjenice i novi dokazi/, koji je temelj prava još od Rimskog prava. Ako nešto ne smijete misliti ili tvrditi ne možete ni koristiti pravne mehanizme osporavanja u budućnosti”, dodao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, za razliku od Holokausta, “strašni i evidentni zločini u Srebrenici još su predmet istorijske i pravne debate i o njima ne postoji svjetski jedinstven istorijski ni pravni stav izražen kroz odgovarajuću Rezoluciju UN”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.