Tegeltija: Neke poslaničke inicijative nisu vezane za nadležnost Savjeta ministara

SARAJEVO- Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ukazao je poslanicima i delegatima tokom zajedničke sjednice oba doma parlamenta BiH da određen broj poslaničkih inicijativa nije konkretno vezan za nadležnosti zajedničkih institucija ili da u njima ima elemenata prenosa nadležnosti.

-Neki pravnici upozoravaju na činjenicu da bi te inicijative trebalo da se potvrde i u drugom domu i onda idu pred Savjet ministara - rekao je Tegeltija, odgovarajući na delegatsko pitanje Dušanke Majkić kako će se Savjet ministra odrediti prema neustavnim inicijativama poslanika Predstavničkog doma i koji su mehanizmi na raspolaganju da se spriječe ovakve inicijative.

On je upozorio da je bilo mnogih inicijativa koje nisu bile u nadležnosti Savjeta ministara, te da je bilo i inicijativa koje imaju elemente prenosa nadležnosti.

- Praksa je pokazala da kada se to radi u samo jednom domu teško dobije podršku u drugom domu. Dok se ne promijeni praksa Savjet ministara mora da radi kao i do sada, da svaku inicijativu koja dođe iz Predstavničkog i Doma naroda razmatra, te zaduži resorna ministarstva i agencije da pripreme zakonsko rješenje ili odluku, u zavisnosti od inicijative - rekao je Tegeltija.

On je naglasio da je 60 poslaničkih i delegatskih inicijativa koje su bile do sada veliko opterećenje jer se odnose na relativno mali broj ministarstava.

- Ministarstva teško mogu to da ispune, pogotovo u rokovima koji su jako kratki da se to okonča. Bilo koja inicijativa da dođe, mi ćemo je razmatrati i o tome obavijestiti ovaj parlament. Puno draže bi nam bilo da dolaze inicijative koje su usaglašene u oba doma Parlamentarne skupštine - rekao je Tegeltija.

Majkićeva je zahvalila na odgovoru i istakla da se zbog velikog broja inicijativa kojim se zatrpava Savjet ministara ostavljaju nerealizovane one inicijative koje bi pomogle popravljanju institucija u ovoj zemlji.

U tom kontekstu je Majkićeva podsjetila na svoju inicijativu koja se odnosi na analizu stanja u mreži diplomatsko-konzularnih predstavništava Ministarstva inostranih poslova sa prijedlogom mjera.

- Ovaj parlament nema snage da se izbori s tim. Tri mjeseca je prošlo, a još nema dogovora. U tom smislu očekujem da Savjet ministara naloži, a od predsjedavajućeg doma da se založi da dođem do ovog materijala - dodala je Majkićeva.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Denisa Zvizdića u vezi sa inicijativom koja se odnosi na pripremu i dostavljanje u parlamentarnu proceduru prijedloga zakona o sprečavanju govora mržnje na internetu, Tegeltija je naveo da izrada jednog ovakvog zakona, koji predstavlja leks specijalis na Krivični zakon BiH i entiteta, nije nešto što se može realizovati u kratkom vremenskom periodu.

Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da je postojeći zakonodavni okvir dovoljan za procesuiranje radnji koja imaju obilježja govora mržnje i da je usvajanje posebnog leks specijalisa nepotrebno.

- Tužioci i sudije radnje za koje vi tražite donošenje posebnog zakona mogu procesuirati u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne, vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, a za koje je predviđena kazna zatvora i do 10 godina - rekao je Tegeltija.

On je podsjetio da je Zvizdićeva poslanička inicijativa razmatrana krajem prošle godine, te da su u vezi s njom zadužena nadležna ministarstva.

- Zaduženo je Ministarstvo pravde, da u saradnji s Ministarstvom komunikacija i transporta i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice postupaju po ovoj inicijativi. Do sada nismo dobili odgovore ministarstava po ovom pitanju, a stav pravnika je da BiH nije potreban leks specijalis - rekao je Tegeltija.

On je naveo da je u programu rada Savjeta ministara za 2021. godinu predviđeno da se unutar Krivičnog zakona definiše i krivično djelo vezano za govor mržnje.

Tegeltija je dodao da je situacija sada nešto drugačija i da je parlament juče iznio svoj stav, te da se očekuje i stav Doma naroda kada je po pitanju ovaj leks specijalis.

Savjet ministara opredijeljen da radi u prilog budućnosti BiH u EU

 Zoran Tegeltija rekao je danas da je Savjet ministara opredijeljen da radi u prilog budućnosti BiH kao članice EU, uz puno poštovanje nadležnosti institucija i uključenost svih strana, da aktivno radi na ispunjavanju obaveza i stvaranju naprednijeg društva i ambijenta za građane.

Tegeltija je potvrdio da su u razgovorima sa visokim zvaničnicima Evropske komisije kao prioritetni za naredne korake BiH ka EU definisani zakoni o javnim nabavkama, o sprečavanju sukoba interesa i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS).

On je rekao da je Savjet ministara na sjednici 18. februara usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, kojim se vrši postepena harmonizacija sa direktivama EU u ovoj oblasti.

-Programom rada Ministarstva pravde za 2021. godinu planiran je zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS - naveo je Tegeltija odgovarajući na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH na pitanje poslanika Zukana Heleza.

Tegeltija je rekao da je od preuzimanja mandata predsjedavajućeg Savjeta ministara vođen idejom da je jako važno da se razgovara, da se u dijalogu traže rješenja i predlažu zakonska rješenja koja su usaglašena, kvalitetna i koja će proći parlamentarnu proceduru, kako bi se minimalizovale bespotrebne rasprave i preglasavanja.

On je podsjetio da su upućivane kritike na račun rada Savjeta ministara u kontekstu broja predloženih zakonskih rješenja.

-Ne smatram da je kvantitet važniji od kvaliteta kada su zakonska rješenja u pitanju, niti smatram da bi ovaj Savjet ministara bio manje kritikovan ili ocijenjen kao uspješniji da je upućivao u proceduru zakone koji ne bi dobili podršku i koji bi pali na sljedećem koraku, i na taj način praktično prebacio odgovornost - naglasio je Tegeltija.

On je dodao da je kao predsjedavajući Savjeta ministara predan pronalaženju kvalitetnih zajedničkih usaglašenih rješenja i da je cilj kojem teži da se predlažu zakoni „koji će dobiti podršku i proći sve neophodne procedure i dati željeni rezultat“.

Na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH i poslanik Adil Osmanović pitao je Tegeltiju koje aktivnosti je Savjet ministara preduzeo na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Tegeltija je podsjetio da je Evropska komisija 29. maja 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i to mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU.

Prema njegovim riječima, nerijetko je u javnosti prisutna pogrešna percepcija šta ovih 14 prioriteta predstavlja u kontekstu procesa pristupanja BiH EU, šta znači njihovo ispunjavanje i koje su sve faze ovog procesa.

-Moramo biti realni i svi dobro znamo i svjesni smo činjenice da su u okviru 14 prioriteta definisana pitanja oko kojih u BiH ne postoji saglasnost dugo godina i neka od pitanja iz 14 prioriteta su pitanja za rješavanje i finalizaciju u poodmakloj fazi pristupanja zemlje EU i pregovarački proces - rekao je Tegeltija.

On je dodao da je pitanje proširenja pitanje političke odluke EU, te da u EU ne postoji saglasnost svih zemalja članica o ovom pitanju i da EU ima ambivalentan odnos prema pitanju proširenja i primanju novih članica.

Tegeltija je naveo da je ovo evidentno i iz 14 ključnih prioriteta, „kako su formulisani i da se nekad čini da EU zahtjevima koji se postavljaju želi usporiti proces proširenja“.

-Evropska komisija je u 2020. godini predstavila Novu revidiranu metodologiju proširenja EU, koja bi na neki način trebala da otvori mogućnost ubrzavanja procesa pristupanja, ali ova revidirana metodologija se ne primjenjuje na BiH, kao zemlju sa statusom potencijalnog kandidata, i to je metodologija čiju efikasnost tek treba testirati - rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, u razgovorima i diskusijama o preduzetim aktivnostima o pitanju 14 prioriteta nužno je imati u vidu da je Mišljenje Evropske komisije usvojeno u maju 2019. godine, ali i da je Savjet ministara formiran na kraju te godine, kao i da je već u martu 2020. godine počela krizom izazvana pandemijom kovida 19.

On je dodao da je to dovelo do, „do sada neviđenih izazova na globalnom nivou, što je naravno neminovno moralo uticati i na originalno postavljene prioritete i planiranu dinamiku aktivnosti“.

- Kada sam predstavljao svoj ekspoze, u kojem su evropske integracije u fokusu djelovanja, nisam mogao ni slutiti, kao ni niko od nas, sa kakvim izazovima ćemo se jako brzo susreti i kakva pošast će zadesiti cijeli svijet, koliko će se sve promijeniti i poremetiti odnose na globalnom nivou - napomenuo je Tegeltija.

Tegeltija je odbacio kritike i „nekorektne konstatacije i ocjene da Savjet ministara ništa ne radi i da nema napretka“.
-Činjenica je da moramo staviti stvari u realne okvire, i to moramo uzeti u obzir kada razgovaramo o prioritetima, da je pandemija nametnula specifične uslove rada, i epidemiološka situacija otežala, usporila ili onemogućila brojne procese - pojasnio je Tegeltija.

On je naveo da su, uprkos svemu ovom, u toku 2020. godine pokrenute aktivnosti izrade akcionog plana za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije u okviru mehanizma koordinacije u oblasti evropskih integracija.

-Izrada akcionog plana je u toku, međutim, iako akcioni plan nije finalizovan, to nije prepreka za rad i na prioritetima se radi, što vidimo i na osnovu rezultata ostvarenih u toku 2020. Godine - naglasio je Tegeltija.

Tegeltija je ukazao na aktivnosti realizovanih u BiH u 2020. i ovoj godini o pitanju 14 ključnih prioriteta iz kojih je evidentno da je dinamizovan proces evropskih integracija, uz angažman svih relevantnih aktera, a koje se tiču izmjena Izbornog zakona, evropskih integracija BiH, Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, javnih nabavki, saradnje sa Evropolom, upravljanja migrantskom krizom, reformom javne uprave i drugok.

-Kao predsjedavajući Savjeta ministara nastaviću sa aktivnom ulogom u pružanju podrške neophodnim reformama, podsticanju dijaloga i pronalasku zajedničkih rješenja ka daljem napretku BiH u procesu evropskih integracija, u skladu sa podjelom nadležnosti, u razgovoru i dogovoru sa svim relevantnim stranama - naveo je Tegeltija.

On je naglasio da dinamiku realizacije 14 ključnih prioriteta i zahtjeva EU treba staviti u realne okvire i prilagoditi statusu koji BiH ima u ovom procesu, a to je status potencijalnog kandidata.

-Važno je razgovarati i tražiti rješenja - dodao je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje delegata Denisa Bećirovića o tome šta je učinio Savjet ministara s ciljem podrške i usvajanja osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice, Tegeltija je rekao da je Savjet ministara u prethodnom sazivu, u septembru 2015. godine, uz korekcije koje su prihvaćene na raspravi na Savjetu ministara, utvrdio Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH, te je usvojio izvještaj Tima za vođenje pregovora o obavljenim pregovorima.

Prema njegovim riječima, zaključeno je i da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dostavi Prijedlog osnovnog ugovora Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, a taj tekst dostavljen je 22. oktobra 2015. godine.

- Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice od tada nije informisano da li je Predsjedništvo BiH donijelu odluku o prihvatanju ili ne prihvatanju Osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH -rekao je Tegeltija.

On je naglasio da Savjet ministara insistira na punoj ravnopravnosti i građana i vjerskih zajednica u BiH.

Poslanika Dženana Đonlagića interesovalo je kada će Savjet ministara preduzeti završne korake i okončati proces pridruživanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).

Tegeltija je odgovorio da su pregovori za pristupanje BiH u STO već duže vrijeme u završnoj fazi.

-Pristupni pregovori sa STO vode se u dvije odvojene oblasti, i to multilateralni pregovori o spoljnotrgovinskom režimu BiH i bilateralni pregovori o pristupu tržištu BiH za robe i usluge. Multilateralni pregovori o spoljnotrgovinskom režimu podrazumijevaju proces usaglašavanja domaćeg trgovinskog zakonodavstva i prakse sa pravilima i principima međunarodnog multilateralnog trgovinskog sistema - pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, u fazi bilateralnih pregovora, pregovori su pokrenuti samo sa Ruskom Federacijom, i to u ograničenom broju tarifnih linija.

On je dodao da, međutim, Ruska Federacija finalizaciju pregovora uslovljava rješavanjem pitanja utvrđivanja kvaliteta tečnih naftnih goriva koja se mogu staviti na tržište BiH.

-U tom pogledu, ruska strana zahtijeva da se kao minimalan kvalitet goriva za tržište BiH utvrdi u skladu sa važećim standardima. U vezi sa ovim Ministartsvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa formiralo je Radnu grupu za izradu nacrta odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, a ona je pripremljena i za nju je pokrenuta procedura usvajanja na Savjetu ministara, tako da se sada čekaju mišljenja nadležnih institucija - naveo je Tegeltija.

On je dodao da paralelno sa ovim aktivnostima, pregovarački tim BiH radi na reaktiviranju Programa završnih aktivnosti u procesu pristupanja, izražavajući nadu da bi se usvajanje odluke o pristupanju BiH u STO moglo desiti u drugoj polovini 2021. godine.
Tegeltija je u više navrata upozoravao poslanike i delegate da prilikom kritika na račun rada Savjeta ministara vode računa o ustavnim nadležnostima tijela na čijem je čelu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.