Tegeltija: Fokus ostaje na zdravlju i ekonomiji, BiH nosi prevelik teret migrantske krize

SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Sarajevu da će ovu godinu čovječanstvo željeti što prije da zaboravi, ali da se BiH uspješno borila sa problemom kovida 19 i da je ponosan na zdravstvene radnike.

Tegeltija je na konferenciji za novinare povodom prve godine rada aktuelnog Savjeta ministara podsjetio da ovaj saziv formiran godinu dana nakon opštih izbora, da je izabran nekomletan Savjet i da su komplentirani tek polovinom ove godine.

On je naveo da je u ekspozeu koji je dobio podršku akcenat bio na ekonomskim mirgacijama i evropskim integracijama.

- Imali smo saglasnost sa entitetskim premijerima. Nažalost nakon 100 dana morali smo promjeniti ciljeve i morali smo da mijenjamo politike. Problem sa pandemijom virusa korona natjerao nas je da mijenjamo politike i ciljeve i uđemo u borbu za život građana i borbu za ekonomiju - naglasio je Tegeltija.

On je istakao da su sa vladama entiteta usaglašene neke od ključnih mjera.

' Zdravstveni sektor je trebalo da se prilagodi situaciji i bilo je potrebno da nađemo način kako da se prilagodimo ekonomiji. Morali smo pooštriti mjere ulaska u BiH, a bile su to teške odluke sve sa ciljem da se omogući priprema za zdravstveni sektor - pojasnio je Tegeltija.

On je naveo da je potrebno riješiti sistem snabdijevanja, jer je BiH prijetilo da ostane blokirana ekonomski.

- Razriješili smo to pitanje i sada, nakon devet mjeseci, imamo nesmetanu razmjenu roba i usluga - istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je naveo da se pristupilo i pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama, a da su ta sredstva proslijeđena entitetima s ciljem da nadomjeste gubitak javnih prihoda i da pruže podršku Naglasio je da je za podršku realnom sektoru, usljed pandemije, u kratkom periodu obezbijeđeno gotovo 700 miliona evra.

On je podsjetio da je u okviru mehanizma brze intervencije od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obezbijeđeno 330 miliona evra, makrofinansijske pomoći od EU 250 miliona evra, podrškom Evropske komisije 80 miliona evra, te u okviru sistema Svjetske banke nešto više od 30 miliona evra za podršku zdravstvenom sektoru.
Tegeltija je rekao da je sav novac raspoređen Republici Srpskoj i FBiH, koje su dio sredstava prenijele lokalnim zajednicama i kantonima, te da su ta sredstva nadomjestila gubitak od javnih prihoda nastao usljed pandemije kovid 19.

On je istakao da je u okviru sistema EU integracija mnogo urađeno i završeno, što je prepoznala i Evropska komisija, te naveo da je realno očekivati da BiH u idućoj godini dobije kandidatski status.

- Neka pitanja koja su stajala 10 i više godina uspjeli smo da riješimo. Riješili smo izradu metodologije pristupanja EU, pa izbori u Mostaru, reforma javne uprave i slično - napomenuo je Tegeltija.
On je naveo da je potrebno još riješiti tri zakona koja su u vezi sa dobijanjem kandidatskog statusa, kao i problem migracija.

Migrantska kriza

Zoran Tegeltija naglasio je da BiH u ovom trenutku nosi preveliki teret migrantske krize i da najveću odgovnost za to snose parneri koji migrante svjesno upućuju u BiH.
- Najveću odgovornost za to snose naši partneri koji svjesno upućuju te ljude u BiH iako ova zemlja nije mjesto njihovog prirodnog odredišta - rekao je Tegeltija.
On je rekao da je u vezi sa pitanjem migracija od početka imao suprotstavljene stavove u odnosu na političko Sarajevo.

- Mislim da je Fahrudin Radončić dok je bio ministar bezbjednosti uspio da nas okupi da po pitanju migracija usaglasimo stavove, te da je to sa aspekta BiH najvažnije bezbjednosno, a onda humanitarno pitanje - rekao je Tegeltija.

Komentarišući današnje uništavanje imovine u migrantskom kampu "Lipa" kod Bihaća, Tegeltija smatra da je u vezi sa tim neophodan jedinstven odgovor vlasti.

On ističe da je za izbjegavanje takve situacije i uspješno rješavanje bezbjednosnog aspekta migrantske krize neophodno djelovanje ljudi koji su zaduženi za javni red i mir.

- Ove pojave danas da neko ko je u stanju humanitarne potrebe uništava imovinu pitanje su za sve nas da se u ovom trenutku dogovorimo - rekao je Tegeltija i dodao da je broj migranata koji se nalazi u BiH u ovom trenutku jednak broju migranata koji je bio u prethodnom periodu.

Kada je riječ o odgovoru Savjeta ministara na migrantsku krizu, Tegeltija je rekao da su u dogovoru sa onima koji su u svijetu zaduženi za migracije donesene tražene odluke.

- Usvojili smo Strategiju za upravljanje migracijama, donijeli odluke za "Lipu" da bude privremeni migracioni centar. Možda je najlakše prenositi odgovornost sa jednih na druge, pa sada da za to bude kriv Savjet ministara. Mislim da odgovornost postoji mnogo više na nekoj drugoj adresi - dodao je Tegeltija.

On je napomenu da se slaže sa građanima Unsko-sanskog kantona da nose preveliki teret migrantske krize i izrazio nadu da će dogovor u vezi sa privremenim otvaranjem prihvatnog centra "Bira" do uspostavljanja kontejnerskog naselja za prihvatni centar "Lipa" biti ispoštovan.

Kada je riječ o broju zakona koje je Savjet ministra ove godine donio i predložio, Tegeltija je ponovio da će parlamentu BiH biti predlagani samo oni zakonski akti u vezi sa kojima postoji konsenzus.

- Ne pripadam onoj grupi ljudi koji će zakone koje možemo napraviti u Savjetu ministara jednostavano uputiti u proceduru, kao što to čine neki poslanici, a onda ti akti nemaju nikakve šanse da dobiju podršku u parlamentu - rekao je Tegeltija.

Kao tri ključna zakonska akta, Tegeltija je izdvojio Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS).

- Postoje pripremljena rješenja, ali nažalost u BiH neki pokušavaju u proceduru progurati zakone oko kojih postoji saglasnost samo jedne ili eventualno dvije strane - rekao je Tegeltija, naglašavajući da je upravo takva situcija kada je riječ o ova tri zakona.

On ističe da je Zakon o javnim nabavkama, koje je Savjet ministara pripremio u dogovoru sa privrednim komorama FBiH i Republike Srpske, novo zakonsko rješenje koje treba dobiti političku podršku svih s obzirom da odgovara poslovnoj zajednici.

- Nema razloga da taj zakon bilo kome drugom ne odgovora - ističe predsjedavajući Savjeta ministara.

Kada je riječ o Zakonu o VSTS-u, Tegeltija je podvukao da postoje apsolutno suptrotstavljeni stavovi, te da smatra da se vrlo teško može doći do zakonskog rješenja na način i u formi u kojoj je sada predložen.

- O Zakonu o sprječavanju sukoba interesa mislim da ćemo postići saglasnost - dodao je Tegeltija.

Govoreći o mjerama zaštite od virusa korona prilikom prelazka građana Hrvatske i Srbije u BiH, Tegeltija je ukazao da je protiv uvođenja reciprociteta zbog inata, nego da je njegov fokus da zaštiti zdravlje građana u skladu sa preporukama zdravstvenih radnika.
- Sve mjere koje smo donijeli u vezi sa upravljanjem granicom bile su uz saglasnosti sa zdravstvenim sektorom. Kada je u pitanju karantin, tu su se pojavili problemi kada nismo imali usaglašen stav - rekao je Tegeltija.

On je naveo da su se danas pojavili određeni zahtjevi za uvođenje mjera, protiv kojih su predstavnici Ministarstva zdravlja Republike Srpske.

- Pokušaćemo da postignemo konsenzus i jednistven prijedlog. Ako bi donijeli jedno rješenje bez uvažavanja drugog ne bi imali jasnu situciju - dodao je predsjedavajući Savjeta ministara.

On je podsjetio na nedavni zajednički sastanak koji je imao sa premijerima entiteta Radovanom Viškovićem i Fadilom Novalićem i ministrima finansija Zorom Vidović i Jelkom

Miličević, te predstavnikom Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara na kojem su analizirane sve mjere koje je potrebno preduzeti pred nastupajuće praznike.

- Tada je bio jasan stav zdravstvenih radnika iz FBiH i premijera Novalića da su mjere koje su na snazi dovoljne i da ih ne treba mijenjati. Ne znam zašto je naglo došlo do promjene i nisam za reciprocitet da ako naši građani imaju problem da i mi nekome pravimo problem - rekao je Tegeltija.

MMF

Naglasio je da a neće biti prvi put da se u prvom krugu pregovora BiH sa MMF-om ne postigne dogovor o aranžmanu, tako da nije optimista da će do konačnog dogovora o proširenom aranžmanu vrijednom oko 1,5 milijardi KM doći do 8. januara, kako se to ranije pominjalo.

- Tu postoji šest otvorenih pitanja od kojih nisu sva u vezi samo sa Republikom Srpskom, jer postoji i jedno pitanje koje se odnosi na Vladu Federacije BiH. Po meni, u ovom trenutku ne postoje velike šanse da će 8. januara, koji je utvrđen kao neki novi rok, doći do postizanja saglasnosti oko aranžmana sa MMF-om - rekao je Tegeltija.

On smatra  da uslovi koje je postavio MMF u određenim elementima nisu usklađeni sa nekim ciljevima ovog aranžmana i da su poteškoće stvarali i pregovori putem video-linka.
Naveo je da je očekivao da će mnogo veća pažnja u tim pregovorima biti posvećena borbi protiv virusa korona.

Prema njegovim riječima, nakon usaglašavanja oko nekih ključnih tema, za očekivati je da će pregovori sa MMF-om biti nastavljeni.

On je dodao da što se tiče njegove ocjene rada Savjeta ministara u ovoj godini, to prepušta medijima, političarima i drugima pa, poručio je, neka oni donesu svoj sud o radu njegovog kabineta.

- Ja spadam u grupu ljudi koji se bave javnim poslom, a koji smatraju da ocjenu rada bilo koje instucije, političara, odnosno pojedinca treba da donesu građani, jer oni u principu taj svoj sud donose na izborima. I pored teških uslova za rad ovog saziva Savjeta, mislim da u BiH ništa nije bilo zaustavljeno zbog našeg rada - rekao je Tegeltija.

Nažalost, dodao je on, u BiH postoje vrlo suprotstavljena mišljenja o mjestu i ulozi ovog organa, jer jedni misle da sve u BiH treba centralizovati i da Savjetu daju neke nadležnosti mimo zakona i Ustava, dok drugi žele da Savjetu oduzmu njegove nadležnosti.

- Ni jedna, ni druga grupa ljudi koja to zagovara, nemaju u meni partnera niti će imati u ovom Savjetu ministara - tvrdi Tegeltija.

On je potvrdio da je ovaj saziv Savjet ministara mogao da u 2020. godini učini i više u nekim stvarima, ali nije bilo moguće jer je izostala odgovarajuća politička saglasnost.
- Sve što je bilo potrebno da uradimo u ovoj godini mi smo uradili u skladu sa svojim nadležnostima. Možda smo mogli da napravimo koji korak više na planu evropskih integracija ili rješavanja migrantske krize, ali nije bilo političke saglasnosti niti volje - zaključio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Readmisija

Odgovarajući na jedno od pitanja u vezi sa migrantskom krizom u BiH, Zoran Tegeltija je rekao da se sve vrijeme te krize zalagao da sva strana lica koja nemaju uslove ili osnov da dobiju status migranta, budu vraćeni u svoje zemlje.
- Nadam se da sporazum između BiH i Pakistana o readmisiji neće ostati mrtvo slovo na papiru, jer je u BiH sve više migranata koji nemaju nikakve veze sa kriznim područjima u svijetu, mada je to pitanje više za člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Selmu Cikotića, a ne za mene - rekao je predsjedavajući Savjet ministara.

Komisija za NATO nije na dnevnom redu

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da odluka o formiranju komisije za integracioni proces u NATO neće biti na dnevnom redu Savjeta ministara, a i ako bude, neće dobiti podršku.

- Neće dobiti podršku oko naziva. Svi koji smo učestvovali u tome svjesni smo da neka odluka, odnosno naziv same odluke, treba biti u skladu sa Programom reformi i mislim da tu nema problema - rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.

On je naglasio da je nacionalna struktura poseban problem vezan za ovu komisiju, jer u ovom momentu ne postoji adekvatna zastupljenost svih konstitutivnih naroda.

 -Mi u ovom trenutku imamo različitu zastupljenost, imamo veći broj Srba, a nedovoljan broj Bošnjaka. Kao što nikada ne prihvatamo komisiju gdje ima manje Srba, nećemo prihvatiti ni tu gdje ima veći broj Srba. Došlo je do preraspodjele i mi smo o tome obavijestili sve one koji su zainteresovani za tu situaciju - ukazao je Tegeltija.

Govoreći o procesu izbora direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, Tegeltija je rekao da je ta procedura pokrenuta na bazi prijedloga zamjenika predsjedavajućeg Bisere Turković koja je ovlaštena da to predloži.

- Ta procedura je dosta komplikovana sa stanovišta da u tome učestvuju i zajednička parlamentarna komisija, Predsjedništvo... Mi smo tu proceduru pokrenuli, a u međuvremenu je došlo do pokretanja postupaka i potvrđivanja optužnice protiv direktora OBA (Osmana Mehmedagića) - pojasnio je Tegeltija.

Tegeltija je naveo da je on tu proceduru zaustavio i o tome obavijestio predlagača, s obzirom na to da neko ko ima optužnicu ne može biti imenovan za direktora.

- Njihov je stav da će sačekati kraj sudskog procesa da bi, eventualno, promijenili svoju odluku jer smatraju da Mehmedagić nije odgovoran za ono za šta ga Tužilaštvo tereti pred Sudom BiH - rekao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Odgovarajući na pitanje o ikoni koju je predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio ruskom ministru inostranih poslova Sergeju Lavrovu, on je istakao da u ovom trenutku ne postoji nikakva naznaka da bi to mogao da bude diplomatski skandal.

- Kada se utvrde sve činjenice o kojima pričaju i izvještavaju mediji iz različitih uglova, vjerovatno oni koji su poklonili i oni koji su u tome učestvovali jasno će izaći sa stavom da li u tome ima nekih problema ili ne - zaključio je Tegeltija.

Dodik

Odgovarajući na pitanje u vezi sa zdravstvenim stanjem srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je hospitalizovan u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske zbog virusa korona, Tegeltija je rekao da Dodik kao i svi drugi pacijenti prima odgovarajuće terapije, što je i sam prošao, a i simptomi i dijagnoza veoma su slični.
- Očekujem da će gospodin Dodik vrlo brzo napustiti Klinički centar, gdje sada ima optimalne uslove za liječenje, i da će nastaviti liječenje kod svoje kuće - naglasio je Tegeltija.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.