Tegeltija: BiH mora energičnije da se angažuje na rješavanju migrantske krize

ISTOČNO SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da BiH mora da pokaže spremnost da radi na rješavanju migrantske krize i da neće da bude "spavaona za migrante".

"To je proces u kome BiH treba da pokaže spremnost da hoće da radi i da se energičnije angažuje, jer ne smijemo dozvoliti da se migranti slobodno kreću, bez bilo kakve kontrole, a oni koji nemaju pravo da borave u BiH treba da budu vraćeni u svoje matične zemlje", poručio je Tegeltija.

On je naglasio da koliko god je to teško pitanje, ono se mora riješiti i u to se mora hitno krenuti, jer je broj migranta u BiH prevelik.

"Upravljanje migrantskom krizom podrazumijeva i kontrolu ulaska migranata u zemlju i tu je definitivno i Evropska komisija koja nudi pomoć i pomaže u nekom dijelu kod opremanja Granične policije kako bi se umanjio broj ulazaka migranata u BiH", rekao je predsjedavajući Savjeta ministara za RTRS.

On je dodao da je to proces koji nijedna zemlja ne može da iskontroliše sama, posebno u ovom trenutku kada dolazi zima i kada postoji veliki broj migranata.

"U narednim mjesecima oni neće moći da borave na otvorenom prostoru i ponovo će se tražiti neko kratkoročno rješenje u kome se mora obezbijediti minimum uslova kako bi ti ljudi dočekali zimu u nekim humanijim uslovima i to je onaj dio humanitarne strane kada je riječ o migrantskoj krizi, ali to pitanje se mora dugoročno rješavati", ocijenio je Tegeltija.

Na pitanje kada će biti okončano imenovanje rukovodstva OBA BiH, Tegeltija je rekao da je ta procedura podijeljena između različitih vrsta vlasti i tu svoje mjesto ima Savjet ministara, ali i Predsjedništvo BiH i oba doma parlamenta kroz svoju zajedničku komisiju.

"Moja obaveza je da prikupim mišljenja od svojih zamjenika, Predsjedništva i parlamenta. Svjestan kompleksnosti donošenja takve odluke nisam insistirao na rješenjima, već sam ostavio vremena i prostora da se o tome izjasne svi oni koji su zainteresovani da iznesu svoj stav.

Stav Predsjedništva i mojih kolega iz Savjeta ministara je prošao i definitivno želim da dobijem stav zajedničke komisije parlamenta BiH, koja je nekoliko puta mijenjala svoj stav. Savjet ministara mora da odluči i mi ćemo najduže do kraja ovog mjeseca čekati da dobijemo stav zajedničke komisije. Ukoliko ne dobijemo taj stav, na sjednici Savjeta ministara predložiću imena koja sam dostavio i koja su poznata javnosti", rekao je Tegeltija.

On je naveo da će to pitanje staviti na dnevni red, ali postoji velika neizvjesnost da li će predloženi kandidati u ovom trenutku dobiti podršku u Savjetu ministara.

Govoreći o saradnji sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Biserom Turković, Tegeltija je rekao da u radu kolegijuma Savjeta ministara, čiji je ona član, ima korektnu saradnju i nema problema u komunikaciji, ali da je očigledno da Turkovićeva radi neke stvari bez potrebe da o tome informiše Predsjedništvo, Savjet ministara i predsjedavajućeg Savjeta ministara.

"Ona kao ministar ima svoja ovlaštenja, ali biće dobra prilika da se kroz raspravu u parlamentu vidi da li je prekršila ovlaštenja. Mislim da neki zaključci i stavovi nisu dobro prihvaćene u javnosti i trebalo bi malo više osjećaja za neke stvari prije nego ih uradite, jer je pitanje kako će se to doživjeti u BiH. Sukobi i podjele u BiH ne treba da se stvaraju zbog nekih drugih zemalja", konstatovao je Tegeltija.

Na pitanje da prokomentariše stavove opozicije da Savjet ministara ne predlaže zakone potrebne BiH i njenim građanima, Tegeltija je rekao da oni koji žele zakone da bi mijenjali odnose u BiH onako kako ih oni vide, treba da znaju da takvi zakoni nikada neće doći iz Savjeta ministara dok je on na njegovom čelu, niti će ih on predložiti.

"Oni koji žele svojim zakonskim rješenjima, koje šalju u ime svojih političkih partija, da mijenjaju ustavno uređenje BiH neće dobiti podršku Savjeta ministara, a u parlamentu znamo kako prolaze. Sve što je trebalo da se donese u korist BiH, njenih građana i privrede, to je i urađeno.

Sva zakonska rješenja koja su bila potrebna privredi, od zakona o javnim nabavkama do zakona o PDV-u biće usaglašena u normalnim procedurama, ali da Savjet ministara prati ambicije zakona koje pišu pojedinci iz međunarodnih organizaciji i stranci zarad nekih političkih partija, to neće biti praćeno podrškom Savjeta ministara dok ja rukovodim Savjetom ministara", poručio je Tegeltija.  

Tegeltija: Realno da BiH do ljeta 2021. dobije kandidatski status

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da BiH do ljeta 2021. godine može da dobije kandidatski status, a to svoje viđenje zasniva na stavovima Evropske komisije i drugačijem pogledu prema zapadnom Balkanu, a samim tim i prema BiH.
"Sa druge strane, uspjeli smo da deblokiramo nekoliko teških tema, koje traju već 10 ili 12 godina. Sada su pred nama tehnička zakonska rješenja koja su potrebna svima u BiH i nemaju politički karakter da bi bilo nekih većih prepreka", istakao je Tegeltija.

On je naglasio da je BiH u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo toga uradila od 14 definisanih prioriteta koji se nalaze pred njom.

"Cijeneći okolnosti u kojima radimo, da dugo nismo imali formiranu vlast /na nivou BiH/, potom nas je zadesila pandemija virusa korona, smatrali smo da su ta očekivanja od BiH morala biti malo niže postavljena i da bi trebalo da dobijemo kandidatski status", rekao je Tegeltija.

On je ocijenio da očigledno za to sada nije bilo spremnosti Evropske komisije, ali je njegovo viđenje da bi se to moglo promijeniti i da bi BiH do ljeta 2021. mogla da dobije kandidatski status.

"Evropska komisija je u izvještaju o napretku zapadnog Balkana jasno rekla da je taj region potreban EU i da je to jedan od prioriteta Evropske komisije, a jasno su to pokazali svojim ekonomsko-investicionim planom", dodao je predsjedavajući Savjeta ministara.

On je naveo da je izdašan grant u iznosu od devet milijardi evra, kao i dodatna planirana ulaganja oko 20 milijardi evra, koji su predviđena tim planom, od kojih se većina odnosi na putnu infrastrukturu, jer je njihova procjena da zemlje regiona i glavni gradovi moraju biti međusobno povezani.

S druge strane, rekao je Tegeltija, i BiH je počela da ispunjava svoje obaveze, u miru se pregovora bez velikih političkih priča i pritisaka, što pokazuje i to da su nakon toliko godina riješena veoma važna pitanja poput izbora u Mostaru, metodologija programa integrisanja i strategija procesuiranja ratnih zločina.

"To su sve teme koje su sada iza nas, dok je nekoliko stvari već pri kraju, poput akcionog plana IPA tri, te Zakona o javnim nabavkama, gdje smo zajedno u dogovoru sa privrednim komorama Republike Srpske, Federacije BiH i stručnjacima iz BiH i regiona usaglasili da oni koncipiraju okvirni zakon koji ćemo potom zajedno predstaviti", podsjetio je Tegeltija, naglasivši da se BiH dobro kreće u procesu približavanja EU.

Govoreći o jednom od 14 prioriteta kao što je oblast pravosuđa, Tegeltija je naveo da se u BiH s jedne strane insistira na izmjenama određenih dijelova zakonu o VSTS, dok sa druge strane Republika Srpska opravdano traži da se kompletno pravosuđe dovede u red.

"Poruka iz posljednjeg pregleda koji je napravila Evropska komisija govori da su, ne samo BiH, već sve zemlje zapadnog Balkana veoma malo napravile u toj oblasti. Postoji veliki broj primjedbi na sporost donošenja odluka pravosudnih institucija. Kada imate toliko problema u pravosuđu, a mislite ga izmijeniti samo sa zakonom o VSTS nije realno, nije moguće i to će vjerovatno biti otvoreno pitanje da li idemo u cijeli paket reformi pravosuđa ili ćemo parcijalno izvlačiti jedan po jedan zakon", rekao je Tegeltija.

On je za RTRS naglasio da proces pridruživanja EU apsolutno poštuje ustavno uređenje BiH i Republika Srpska je, u tom pogledu, apsolutno vidljiva.

"Ono što je potrebno u procesu pridruživanju jeste jedna adresa iz BiH i Evropi to nije sporno, da li je to kanton, entiteti ili zajedničke institucije. Način unutrašnjeg donošenja odluka apsolutno je stvar našeg međusobnog dogovora i konsenzusa o tim pitanjima", naglasio je Tegeltija.

On je konstatovao da je najveći pomak usvajanje mehanizma koordinacije kojim je jasno definisano kako se dolazi do usaglašenog stava, a kada postoji usaglašen stav onda apsolutno nije prioritetno ko će ga prezentovati prema EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.