Foto: Agencije
| Ilustracija
SARAJEVO, BANjALUKA - Međustranački pregovori u Republici Srpskoj i FBiH su intenzivirani nakon potvrđivanja rezultata izbora, a dok se veći dio njih vodi daleko od očiju javnosti, sve glasnije odzvanja da je put do novih institucija vlasti dug i neizvjestan.
Vlast na nivou BiH je tokom proteklih 20 godina formirana u različitim rokovima. Zabilježeni su mandati koji se počeli dva mjeseca nakon izbora, ali oni na koje se čekalo gotovo godinu i po nakon potvrde rezultata.
Među prvima se, kada je riječ o takozvanim zajedničkim organima u Sarajevu, konstituišu Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupštine (PS) BiH.
Inauguracija članova Predsjedništva je najavljena za 16. decembar, a dan prije će biti konstituisana Narodna skupština gdje se bira pet od ukupno 15 delegata u Domu naroda PS BiH.
Zakonski rok za konstituisanje Predstavničkog doma, za koji se poslanici biraju direktno na izborima, te Doma naroda je 30 dana od potvrđivanja izbornih rezultata.
U sadašnjim prilikama taj rok ističe početkom decembra, a u idealnim uslovima novi saziv Savjeta ministara mogao bi biti formiran početkom 2027. godine, moguće čak i prije proljeća, ali se na to mnogi u ovom momentu ne bi kladili.
Među njima je i prvi čovjek HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović koji ne vjeruje da će Savjet ministara biti konstituisan brzo, a procjenjuje da se čak i cijela 2027. može zaboraviti kada je to u pitanju.
Brzina formiranja vlasti, naime, zavisi od brzine dogovora pobjednika, a to su u prvom redu SNSD, SDA i HDZ-a BiH te ostalih partija koje prihvate za partnere.
Lideri tih partija obavili su prve, doduše odvojene razgovore. Nakon njih je potvrđeno partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH, uz poruku da su nezaobilazan faktor za pregovaračkim stolom i opasku da čekaju da se iskristališu partneri u bošnjačkom političkom bloku.
Formiranje vlasti bilo je jedna od tema na sjednici Predsjedništva SNSD-a početkom sedmice. Po završetku je, između ostalog, poručeno da će imati, uz koalicione partnere, i još neke, dvotrećinsku većinu u Banjaluci što je dovoljno za izbor četvrtog delegata u Dom naroda PS BiH, ali i da pitanje Ustavnog suda BiH mora biti riješeno prije nego što se uspostavi Savjet ministara.
- Zna se koje su stranke pobijedile na izborima i koje mogu da budu dio vlasti. To je jasno. Čekamo konstituisanje Predsjedništva BiH, nakon toga ćemo mi veoma brzo formirati sve na nivou Republike Srpske, što je prioritet za nas, a potom slijedi nastavak razgovora na nivou BiH – izjavio je za "Glas" portparol SNSD-a Radovan Kovačević.
Podsjetio je da je potvrđeno da je saradnja SNSD-a i HDZ-a BiH stabilna.
- Rekli smo da jedni bez drugih nećemo ići u vlast, jer nosimo legitimitet srpskog, odnosno hrvatskog konstitutivnog naroda. Iz HDZ-a su razgovarali i sa SDA i SDP i o tome su nas informisali. Razgovaraćemo dalje – rekao je Kovačević.
SNSD i HDZ BiH ne žele DF u vlasti, a predstavnici SDA su već razgovarali i sa SBiH i DF, dok i u samoj Izetbegovićevoj stranci ima razmimoilaženja u izboru partnera za vlast u FBiH i onoj na nivou BiH.
Ipak, formiran je i tim za pregovore iz kojeg su za "Glas Srpske" poručili da određeni razgovori traju.
- U većini slučajeva ti razgovori nisu otvoreni za javnost. Fokus je sada na uspostavljanju domova naroda u FBiH i za nivo BiH. Kada to bude završeno, trebalo bi da počnu novi razgovori, i otvoreniji jer oni koji budu imali dobru poziciju u domovima naroda postaju nezaobilazan faktor – istakao je za "Glas Srpske“ funkcioner SDA i dio tima za pregovore Edin Ramić koji smatra da ne bi trebalo gubiti godinu već razgovarati na bazi Ustava.
U bošnjačkom bloku svojevrsnu ulaznicu za pregovore ima i SDP, s obzirom na to da je Denis Bećirović, izborio novi mandat u Predsjedništvu BiH, a u prilog tome ide činjenica da je ta partija formirala i pregovarački tim.
Sa predstavnicima SDP-a i HDZ-a nismo uspjeli da stupimo u kontakt, ali je lider SDP-a Nermin Nikšić ranije je nagovijestio mogućnost saradnje sa SDA.
Iz SBiH su ranije poručili da ne prihvataju zahtjev SNSD-a koji se odnosi na Ustavni sud BiH, dok u DF-u smatraju da nove parlamentarne većine na svim nivoima treba da čine stranke koje su u mandatu 2022 - 2026. bile u opoziciji, odnosno koje su se tokom opozicionog djelovanja suprotstavljale vlasti "trojke" u kojoj su SDP, NiP i NS.
Do probijanja zakonskih rokova bi, s druge strane, mogao da dovede način na koji se formiraju institucije vlasti, počevši od kantona do federalnog nivoa, jer su međusobno povezani.
Predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo, najkasnije 15 dana nakon konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH gdje za opštu većinu treba najmanje 22 glasa, a to u ovom momentu nemaju sami SNSD, SDA i HDZ već su im potrebni partneri.
Predsjedavajući Savjeta ministara bi trebalo da bude Bošnjak koga, prema nepisanom pravilu, treba da predloži bošnjački član Predsjedništva, u ovom slučaju, Bećirović u konsultacijama sa najjačom strankom u PD PS BiH, a to je SDA.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.