Surova svakodnevica Srba izbjeglih iz Hrvatske

Gotovo 24 hiljade Srba nezakonito su izgubili stanarska prava u Hrvatskoj... Osnovni problem predstavlja različita sudska praksa, naglasio Vitomir Popović

ZBOG diskriminatorskog odnosa vlasti Hrvatske, Srbi izbjegli iz ove države nalaze se u najtežem položaju od svih izbjeglih i raseljenih lica na području bivše Jugoslavije. Ovo je konstatovano na jučerašnjoj Drugoj tematskoj sjednici Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu prava izbjeglih, raseljenih lica i povratnika, na kojoj je raspravljano o problemima izbjeglih iz Hrvatske koji žive u Srpskoj. Sjednica je organizovana povodom Svjetskog dana izbjeglih i raseljenih. - Izbjegli iz Hrvatske nemaju nikakva prava u ovoj državi. Ugrožena su im osnovna ljudska prava. Gotovo 24 hiljade lica nezakonito su izgubila stanarska prava u Hrvatskoj. Ovi ljudi ne mogu da vrate svoju imovinu, ne mogu da dobiju hrvatsko državljanstvo, ne mogu da povežu radni staž, ne mogu da dobiju penzije, nemaju nikakva politička prava... sve zbog diskriminatorskog odnosa hrvatskih republičkih i lokalnih vlasti - istakao je predsjednik skupštinskog Odbora za izbjegla i raseljena lica i povratnike Milanko Mihajlica. Odbor će, naglasio je on, zatražiti da jedna od sljedećih sjednica republičkog parlamenta bude posvećena pitanjima izbjeglih iz Hrvatske. - Ova sjednica predstavlja posljednji vapaj da se pomogne ovim ljudima. Svi zajedno moramo da izvršimo pritisak na Savjet ministara BiH kako bi se nadležna ministarstva aktivnije uključila u borbu za zaštitu prava izbjeglih iz Hrvatske. Sramota je da na ovoj sjednici, iako su na vrijeme dobili pozivnice, nema nikoga iz zajedničkih institucija BiH - istakao je Milanko Mihajlica. Pomoćnik republičkog ministra za izbjegla i raseljena lica Drago Vuleta rekao je da je na osnovu revizije statusa raseljenih lica i izbjeglih 2000. godine broj izbjeglih iz Hrvatske iznosio 24.882 lica ili 8.036 porodica. - Većina ovih ljudi vlasnici su i posjednici značajnih nekretnina, stekli su mnoga prava kao što su stanarska, prava iz radnog odnosa, stvarali penzije, mnogi su bili invalidi rada i imali invalidske penzije, a sada nemaju ništa - istakao je Vuleta. - Trenutno u Republici Srpskoj broj porodica izbjeglih iz Hrvatske, korisnika alternativnog smještaja, je 560, od toga za 180 porodica se plaća individualni zakup. Pored toga, danas u Republici Srpskoj imamo preko 600 prekinutih upravnih postupaka zamjene imovine - dodao je Vuleta. Prema riječima ombudsmana za ljudska prava BiH Vitomira Popovića, osnovni problem izbjeglim iz Hrvatske predstavlja, između ostalog, različita sudska praksa u pojedinim gradovima Hrvatske, kao i različiti pravni standardi iz ove oblasti u Hrvatskoj. - Izbjegli iz Hrvatske naglašavaju da su prilikom zamjene stanova, na relaciji Hrvatska - BiH, lica koja su dobila stanove u Hrvatskoj, uspjela da ih zadrže, a takođe, u skladu s zakonima BiH uspjeli da vrate i stanove na teritoriji BiH, tako su jedni dobili dva stana dok su drugi ostali bez ijednog - objasnio je Vitomir Popović. Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan rekao je da poseban problem uskraćivanje prava na državljanstvo Srbima izbjeglim iz Hrvatske od 1991. do 1995. godine koji su rođeni u BiH, a živjeli u Hrvatskoj. - U Hrvatskoj je očigledan nedostatak političke volje, jer nije došlo do izmjene određenog broja diskriminatorskih zakona koje je hrvatska vlast donijela još za vrijeme rata, a koji su na štetu izbjeglih Srba u funkciji etničkog čišćenja - podvukao je Džodan. Rezultat toga je, rekao je Petar Džodan, da se prošle godine u Hrvatsku vratilo samo 12 lica. - Pitanje rješavanja statusa izbjeglih iz Hrvatske ne može da se riješi bez aktivnog, ali i daleko korektnijeg odnosa međunarodnog faktora - rekao je predsjednik Udruženja Srba izbjeglih iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan. M. FILIPOVIĆ OGRANIČENjA - Srbi izbjegli iz Hrvatske imaju pravo na povratak u ovu državu bez bilo kakvih ograničenja ili uslovljavanja. Ovim ljudima treba vratiti status državljana, kao i onima koji su tamo rođeni, a u međuvremenu stekli punoljetstvo. Izbjeglim se mora omogućiti potpuna sloboda kretanja u Hrvatskoj. Nužno je proglasiti opštu amnestiju, osim za počinjene ratne zločine za koje je isključivo nadležan Sud u Hagu... - rekao je Petar Džodan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.