Sukob Rusije i Ukrajine drži Balkan u fokusu Brisela

BRISEL, SARAJEVO - Pitanje proširenja Evropske unije, koje bi obuhvatilo i zemlje zapadnog Balkana, očigledno je postalo geopolitičko pitanje i da nije rata u Ukrajini, vjerovatno ovo pitanje ne bi u dogledno vrijeme bilo stavljeno na sto u Briselu.

Kaže ovo za "Glas Srpske" stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža osvrćući se na Samit EU - zapadni Balkan i deklaraciju koja je ovom prilikom usaglašena i usvojena.

- Ratovi mijenjaju geopolitičke odnose u svijetu. I ovaj sukob u Ukrajini je nesumnjivo uticao na mnoge procese, pa i ove koje sada vidimo unutar Evropske unije, a koji se odnose i na pitanje proširenja ove zajednice. Vjerujem da BiH sigurno ne bi trenutno bila u fokusu Brisela da nije ovog rata na samim granicama Evrope, a pogotovo jer je u njega uključena Rusija, koja se doživljava kao veliki neprijatelj. Ne želim da budem pogrešno shvaćen, koliko god ovaj sukob bio tragičan i užasan, on je u jednu ruku bio i vjetar u leđa BiH, odnosno njenim nastojanjima da jednog dana postane punopravna članica EU. Sada je uveden jedan liberalniji pristup, koji moramo iskoristiti - kaže Kaluža.  

Ova zajednica, navodi, pričom o ubrzanom prijemu zemalja zapadnog Balkana želi da ostvari svoj uticaj na ovim prostorima, koji se smatraju mekim trbuhom Evrope, da bi se zaokružile spoljne granice, unutar kojih ne bi bilo više nikakvih većih sukoba.

- Stoga vjerujem i da će put BiH ka Evropskoj uniji biti intenziviran, pogotovo ako bude nastavljeno sa ispaljivanjem strijela između Evrope i Rusije. Ukoliko se to nastavi, i naš put će biti brži. Ako pogledamo situaciju u regionu, gotovo sve balkanske zemlje pokušavaju to iskoristiti i, uslovno rečeno, naplatiti. I mi unutar BiH to moramo shvatiti. Da li je BiH bliža EU? Jeste, baš kao i sam proces pristupanja. Da li je Brisel liberalniji? Jeste! Da li smo mi u BiH svjesni ovih procesa, da možemo iskoristiti ove geopolitičke turbulencije? Nisam baš siguran, iako nam sve ide naruku - kaže Kaluža.

Dodaje i da ovdašnji političari nisu jedini krivci, jer vrlo često se zna desiti da i kada se usaglasi donošenje nekih reformskih zakona, koji bi nas približili EU, donesu se neke sankcije ili podignu optužnice, koje su inicirane spolja.

- Kao da postoji nečija strana ruka koja ne želi mirnu i stabilnu BiH. Ona nam ne dopušta da glavu stavimo iznad vode - navodi Kaluža.    

Na Samitu EU -  zapadni Balkan, održanom 18. i 19. decembra u Briselu, usvojena je deklaracija u kojoj se ističe da je budućnost ovdašnjih prostora u ovoj zajednici, te da je strateško partnerstvo važnije nego ikada, pogotovo zbog svih radikalnih promjena u svijetu, a prije svega rata Rusije i Ukrajine. Navodi se i da geopolitički kontekst u Evropi zahtijeva jedinstvo i solidarnost svih u čvrstoj podršci Ukrajini.

U deklaraciji se ističe i da će Brisel nastaviti da podržava partnere sa zapadnog Balkana kako bi pomogla i u ublažavanju uticaja koji pomenuti rat ima po njihove ekonomije, društva i bezbjednost. Iskazana je i posvećenost daljem razvoju, jačanju dijaloga i saradnje u oblasti bezbjednosti i odbrane, uz poruku da će EU nastaviti da podržava Balkan u borbi protiv hibridnih i sajber prijetnji, kao i manipulisanja informacijama.

U dokumentu se govori i o Instrumentu za reformu i rast za zapadni Balkan, u vrijednosti od šest milijardi evra i poručuje da je Unija spremna da razmotri dalje prijedloge za unapređenje ekonomske integracije regiona sa EU, definisane kroz Plana rasta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen smatra da se zajednica mora uzdići do nove realnosti jer, kako je pojasnila, nije dovoljno samo ostaviti otvorena vrata za buduće članice, već se mora biti i aktivan u njihovom privlačenju. Ponovila je da će proces pristupanja i dalje biti rigorozan - zasnovan na zaslugama, ali da će s obzirom na geopolitičku situaciju, biti udvostručeni napori da se podrže oni balkanski partneri koji žele da napreduju.

Savjet ministara BiH nedavno je usvojio dva veoma važna zakona, nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka i o graničnoj kontroli, čime su ispunjena dva uslova na evropskom putu BiH. Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka upozorio je da je potrebno usvojiti još i novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), ali i zakon o sudovima.

Gas i struja

U deklaraciji koja je usvojena na Samitu ističe se da zemlje sa zapadnog Balkana treba da koriste evropske mehanizme za zajedničku kupovinu gasa kako bi smanjile svoju zavisnost od ruskog gasa. Navodi se i da bi zemlje sa ovih prostora trebalo da iskoriste priliku otvaranja tržišta električne energije, uz sprovođenje neophodnih regulatornih reformi.

Bez datuma

Bivši predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je tokom posljednjeg samita govorio o 2030. kao godini u kojoj bi trebalo da dođe do narednih pristupa. Njegov nasljednik Antonio Costa tu godinu nije ponovio. Analitičari smatraju da prije samog procesa novog prijema i sama EU mora sprovesti određene reforme, koje bi regulisale način glasanja unutar ove unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.