Politika
Foto: ilustracija
BANjALUKA - Status, mandat i odluke sa potpisom Kancelarije visokog predstavnika (OHR) su pod stalnom lupom republičkih institucija, uz upozorenje da diplomate u toj fotelji opasno krše međunarodne akte, a u priču se, po prvi put, uključuje i Ustavni sud Republike Srpske.
Institucije Republike Srpske, u skladu sa obavezama i nadležnostima, su do sada usvojile niz dokumenata u kojima su iskazale stav o OHR-u, a posebno od 2021. i dolaska Kristijana Šmita, koji je nedavno podnio ostavku, a čiji izbor od početka Srpska nije priznala, jer nije imenovan kako to propisuje Aneks deset Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U fotelji visokog predstavnika u BiH do danas je bilo sedam stranaca, koji su imenovani rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, za razliku od Šmita, a iza njih je ostalo više od 900 odluka koje su nametnuli tokom posljednjih 30 godina službovanja u BiH.
Šmitov boravak u BiH je obilježila izmjena Krivičnog zakona BiH što je na kraju dovelo do sudskog procesa protiv Milorada Dodika, u svojstvu predsjednika Srpske, zbog nepoštovanja odluka njemačkog diplomate što je nametnuto kao novo krivično djelo, a koji je okončan osuđujućom presudom.
To je uvelo BiH u veoma opasnu aktuelnu krizu iz koje je, s druge strane, zbog istovremene promjene na geopolitičkom planu, stvorena snažna ofanziva na diplomatskom i pravnom polju pod rukovodstvom zvaničnika Srpske.
U nastojanju da se ukaže na štetnost i neustavnost odluka od OHR-a do onih koje su potpisale sudije u Ustavnom sudu na nivou BiH, između ostalog, je i Narodna skupština na jednom od posljednjih zasjedanja usvojila Deklaraciju o zatvaranju OHR-a, uz podsjećanje da je vrijeme da se ispravi nepravda, ali i okonča višedecenijski protektorat u BiH.
Stav o tome je, kako je potvrđeno za "Glas Srpske", po prvi put, dao Ustavni sud Republike Srpske po osnovu nadležnosti da prati pojave koje su od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.
Stav u Službenom glasniku
Međutim, na toj adresi nisu htjeli da otkrivaju detalje. Naveli su da će njihov stav biti objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske", usmjeravajući na ono što su naveli u saopštenju nakon sjednice koja je održana u ponedjeljak.
Sud je, naime, kako su i poručili, već ukazivao na neke pojave u praksi Ustavnog suda BiH koje su značajne za funkcionisanje Srpske i BiH te za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.
- Pored ovoga pitanja, u okviru usvojenog dokumenta Ustavni sud je dao svoju ocjenu akata koje je u prethodnom periodu donijela Kancelarija visokog predstavnika u BiH te akata drugih institucija koji imaju reperkusije na ustavnopravni okvir Srpske i BiH. O tom obavještenju i njegovom sadržaju biće, u skladu sa Ustavom, upoznati najviši ustavni organi Srpske – rečeno je nakon sjednice Suda.
Član Odbora za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini Srpske Mladen Ilić ističe da republički Ustavni sud ima obavezu, status i kredibilitet da daje stav o procesima u Srpskoj i BiH.
- Nametnute odluke OHR-a su štetile Srpskoj i njenim institucijama. Mi stalno i zagovaramo ovakav odgovor, jer institucionalni odgovori su jedini način borbe protiv ovakvih stvari. Pored zakonodavne i izvršne vlasti, osim Narodne skupštine i Vlade te predsjednika Srpske, Ustavni sud je, kao stub vlasti, obavezan da čuva sve što treba da Srpska predstavlja – izjavio je Ilić za "Glas".
Ustavni sud Srpske je prije nekoliko godina ukazao na neke pojave u praksi Ustavnog suda BiH koje su značajne za funkcionisanje pravnog poretka Republike Srpske i BiH te za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.
Tom prilikom je navedeno da, između ostalog, Ustavni sud Republike Srpske mora ukazati i na pojavu da Ustavni sud BiH, zanemarujući nadležnost Ustavnog suda Republike Srpske, od slučaja do slučaja, prihvata ili, pak, ne prihvata da ocjenjuje ustavnost podzakonskih opštih pravnih akata entiteta za šta, prema Ustavu BiH, nije nadležan.
Upozoreno je i na način funkcionisanja suda u Sarajevu, posebno nakon što je izmjenom pravila omogućio da radi bez sudija koji su predstavnici jednog entiteta, što je u složenim državama, pogotovo oblika državnog uređenja kao u BiH, nedopustivo i potencijalno opasno.
Uz to je ukazano i na prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH iako su prošle decenije od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Nadležnosti
Članom Ustava Republike Srpske, između ostalog, propisano je da Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti.
Precizirano je da sudije daju mišljenje i prijedloge za eventualno donošenje zakona i preduzimanje drugih mjera radi obezbjeđenja ustavnosti i zakonitosti, zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda i ostalih, kao i za ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, organizacija i zajednica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
