Sudije drže ključeve birališta

BANjALUKA, SARAJEVO - Ustavni sud BiH u krnjem sastavu trebalo bi da danas donese odluku po apelaciji advokatskog tima Milorada Dodika, a stav koji zauzmu sudije direktno će staviti tačku na nagađanja da li će ili neće biti prijevremenih izbora za predsjednika Srpske.

Vanredna plenarna sjednica Ustavnog suda, u onlajn formatu, zakazana je za danas, sa početkom u 13 časova, sa samo jednom tačkom, a to je apelacija koju je Dodikov pravni tim podnio u avgustu zbog presude koju mu je izrekao Sud BiH sa sjedištem u Sarajevu.

Dodik je, kao predsjednik Republike Srpske, pravosnažno presuđen jer nije ispoštovao i sproveo odluke Kristijana Šmita koji se nalazi u fotelji visokog predstavnika, s obzirom na činjenicu da ga republički organi ne priznaju jer na tu poziciju nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

Dodiku je izrečena jednogodišnja kazna zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske. Njegov pravni tim je reagovao kada je prvostepenu presude potvrdilo i Apelaciono odjeljenje Suda BiH te su od Ustavnog suda BiH zatražili privremenu mjeru zabrane izvršenja, odnosno "zamrzavanje" presude do njihove konačne odluke.

Odluka Ustavnog suda biće konačna. Moguće su, prema riječima stručnjaka, dvije opcije - da sud odbaci apelaciju ili da je potvrdi, a u tom slučaju bi Centralna izborna komisija (CIK) BiH trebalo da obustavi aktivnosti za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Srpske koji su zakazani za 23. novembar, jer je, između ostalog, ta odluka donesena na temelju presude Suda BiH.

Prvi čovjek CIK-a Jovan Kalaba juče nije odgovarao na pozive, a da CIK radi ozbiljno na pripremi izbora potvrđeno je na posljednjoj sjednici. Članovi su, naime, krajem prošle sedmice izglasali odluku o određivanju biračkih mjesta za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

Glasanje bi trebalo da bude organizovano na dvije lokacije u Njemačkoj. U pitanju su Generalni konzulat BiH u Minhenu i Ambasada BiH u Berlinu te u zgradama ambasada u Austriji i Srbiji, dok će na ostalim destinacijama moći da glasaju putem pošte.

Usvojena je i odluka kojom su 2.303 predsjednika i 1.963 njihova zamjenika ispunila uslove za imenovanje, ali pojedinci vjeruju da, ipak, postoji nada da će Ustavni sud BiH ukinuti presudu Dodiku.

- Ako Ustavni sud BiH bude odlučivao po Ustavu, ukinuće presudu Suda BiH, a promijenjene političke okolnosti daju nadu da bi do toga moglo da dođe - rekao je juče Srni advokat Goran Petronijević koji je dio Dodikovog tima.

Petronijević je kazao da je Šmit promijenio Krivični zakon BiH u koji je unio član namijenjen isključivo za Dodika, dok je u postupku prekršen niz stvari kao što je vremensko važenje zakona, odnosno retroaktivnost.

- Takva odluka ne bi smela da bude razmatrana pred međunarodnim sudovima kao što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, jer bi se onda pokazalo sve ono što se dešava u BiH - kaže Petronijević.

Ipak, iako su se povećale šanse za apelaciju, nije pretjerano optimističan, zbog sastava suda i "njegove nelegalnosti, jer postupa u okrnjenom sastavu".

Ustavni sud, prema Ustavu, broji devet sudija. Četiri bira Predstavnički dom federalnog parlamenta, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok su trojica stranci po izboru Evropskog suda za ljudska prava.

Sud, naime, već duže vrijeme funkcioniše bez sudija iz Republike Srpske. Miodragu Simoviću je mandat istekao krajem 2022, dok je Zlatko Knežević početkom 2024. podnio zahtjev za odlazak u penziju, a Skupština ne želi da imenuje nove sudije sve dok u Ustavnom sudu sjedi troje stranaca.

Ipak, sud funkcioniše na osnovu akta koji propisuje da je za održavanje plenarne sjednice potrebna većina svih sudija, odnosno najmanje pet te da činjenica da nema sudija iz Srpske nije razlog za njeno odgađanje.

- Sudija se ne može uzdržati od glasanja. Odluka na plenarnoj sjednici i u Velikom vijeću donosi se većinom glasova od ukupno devet sudija. Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 90. stav (1) ili članu 98. ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen vršiti funkciju, ako najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, u slučaju iz člana 98. odlučivanje o toj odluci će se odgoditi za jednu od narednih sjednica, ali ne duže od šest mjeseci, a ako se ista situacija nakon isteka tog roka ponovi, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko - piše u pravilima rada te pravosudne institucije.

 

Kandidati za predsjednika Republike Srpske:

Siniša Karan (SNSD)

Branko Blanuša (SDS)

Dragan Đokanović

(Savez za novu politiku)

Nikola Lazarević

(Ekološka partija RS)

Igor Gašević

(nezavisni kandidat)

Slavko Dragičević

(nezavisni kandidat)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.