Foto: Sud i Tužilaštvo BiH da prepuste predmete entitetima
SARAJEVO - Iako se na sporo rješavanje predmeta ratnih zločina u Sudu i Tužilaštvu BiH godinama upozorava, predstavnici pravosudnih institucija BiH tek sada priznaju da bi prenošenje predmeta na nivo entiteta ubrzalo procesuiranje odgovornih.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milorad Novković kaže da je VSTS predložio da se ubrza prenošenje predmeta sa Tužilaštva i Suda BiH na entitetsko pravosuđe.
- Najveći broj predmeta treba da bude riješen u sudovima u entitetima, a u Sudu i Tužilaštvu BiH da ostanu samo najsloženiji. Predmeti jako dugo stoje, a istrage se ne sprovode u utvrđenim rokovima. U tom pravcu će se morati nešto radikalno preduzeti - rekao je Novković.
Ističe da je činjenica da se najsloženiji predmeti ratnih zločina ne rješavaju.
- Riječ je o predmetima "Dobrovoljačka", "Tuzlanska kolona", "Sijekovac", koji su najsloženiji. Ti predmeti stoje po pet, šest ili sedam godina - rekao je Novković i dodao da se u idućem periodu ovi predmeti moraju da budu procesuirani.
- Tužilac mora da odluči hoće li ili neće otvoriti istragu, podići optužnicu ili ne. Predmet ne smije da stoji šest godina i da ne bude okončan - upozorio je Novković.
On kaže da je evidentno da se Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina ne sprovodi predviđenom dinamikom i u propisanim rokovima, te da bi Tužilaštvo BiH, ali i pojedina kantonalna i okružna tužilaštva, morali više da se pozabave ovim predmetima.
Predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso odgovornost za nesprovođenje Strategije prebacuje na Tužilaštvo BiH.
- Ne može Sud BiH suditi po predmetima, zbog kojih je javnost opravdano nezadovoljna, ako se optužnice ne podižu. Tek poslije trogodišnjeg zakašnjenja, 18. oktobra ove godine, dobili smo podatke od Tužilaštva BiH o predmetima koji su kod njih, da bi se naše vijeće moglo opredijeliti i odlučiti koliko će ih spustiti na entitetski nivo, a koje zadržati - rekla je Kreso.
Kazala je da će se poslije pregleda podataka odlučiti koliko će predmeta biti spušteno na entitetski nivo, te da će oni najsloženiji biti zadržani na državnom pravosuđu.
- Da smo ranije dobili te podatke, sigurno bi danas svi punom parom radili, kako entitetska tužilaštva i sudovi, tako i državno pravosuđe - kazala je Kreso.
Sudija Vrhovnog suda Republike Srpske Veljko Ikanović kaže da je iz izvještaja nadzornog organa za sprovođenje Strategije za procesuiranje ratnih zločina vidljivo da je najveći problem u obradi predmeta kod Tužilaštva BiH.
- Činjenica je da se predmeti, a pogotovo oni najosjetljiviji poput "Dobrovoljačke", "Tuzlanske kolone", "Sijekovca" moraju riješiti. To s razlogom izaziva nezadovoljstvo u javnosti, i to treba ubrzati - kazao je Ikanović ističući da Tužilaštvo mora da odluči o tim predmetima.
Dodaje da bi rješavanje nagomilanih predmeta u Sudu i Tužilaštvu BiH bilo daleko brže kada bi se dio predmeta prenio na entitetsko pravosuđe.
S ciljem bržeg rješavanja zaostalih predmeta Tužilaštvo BiH je krajem septembra zatražilo hitne izmjene Zakona o krivičnom postupku i uvođenje žalbe na odluku suda o odbijanju prijedloga Tužilaštva BiH da se pojedini predmeti prebace na okružne, kantonalne i sudove entiteta.
Kolegijum tužilaca sa v.d. glavnog tužioca Jadrankom Lomić-Misirača na čelu, u pismu Ministarstvu pravde BiH naveo je da je u toku ove godine Tužilaštvo Sudu BiH podnijelo 53 prijedloga za prenošenje vođenja postupka za ratne zločine na okružne, kantonalne i sudove entiteta.
- Od toga je Sud BiH usvojio samo 14, a u 39 slučajeva zaključili su da se radi o "teškim i složenim predmetima, koji trebaju ostati u radu Suda BiH - navedeno je u ovom pismu.
Istaknuto je da je ova praksa Suda BiH ugrozila ciljeve Strategije za procesuiranje ratnih zločina.
U Tužilaštvu BiH navode da je u 2010. godini od 63 prijedloga Sud usvojio 43, naglašavajući da se u svim predmetima radilo o manje složenim krivičnim predmetima, pojedinačnim zločinima, koji nisu imali nikakvo komandno svojstvo.
Iz Tužilaštva BiH ističu da je Sud BiH u 2010. riješio samo 12 predmeta ratnih zločina.
- Ako je u 2010. i 2011. godini odbio prenošenje suđenja u 59 predmeta, trebaće mu pet godina da ih sam riješi. Ako je tačno da se radi o manje složenim predmetima, postavlja se pitanje kakvu to politiku Sud BiH vodi i zašto opstruiše napore Tužilaštva BiH da se posveti složenim slučajevima - navedeno je u pismu Tužilaštva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.