Stroži zakon rezervisan za Srbe

Sarajevo - Od 346 predmeta u kojima je Sud BiH od 2003. do 2016. godine izrekao presude za ratne zločine, u 75 odsto slučajeva presuđeno je optuženim Srbima, a gotovo svima je suđeno po Krivičnom zakonu BiH, koji im je donio veće kazne.

Evropski sud za ljudska prava donio je 18. jula 2013. godine odluku prema kojoj Sud BiH ne može za slučajeve optuženih za zločine u proteklom ratu retroaktivno primjenjivati Krivični zakon BiH iz 2003. godine, već mora suditi na osnovu Krivičnog zakona SFRJ, koji je važio u vrijeme kada je počinjen ratni zločin.

Sud BiH je, međutim, nastavio sa nakaradnom praksom, te je u skladu s tim i dodjeljivao veće kazne, s obzirom na to da se radi o zakonu koji je stroži.

Da postoji neujednačena praksa nedavno je u Parlamentu BiH potvrdio i ministar pravde BiH Josip Grubeša, koji je rekao da je, kada je riječ o presudama koje je u tom periodu donio Sud BiH u 248 primijenjen Krivični zakon BiH, a u 98 Krivični zakon biše SFRJ.

Prema njegovim riječima, Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH upoznao je Ministarstvo pravde BiH da nije u mogućnosti da dostavi podatke o nacionalnoj pripadnosti lica koja su pred Sudom BiH osuđena za ratne zločine.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić kaže da upravo zbog činjenice da je uglavnom suđeno Srbima, Sud i Tužilaštvo BiH ne žele da otkriju nacionalnu strukturu osuđenih.

- To dovoljno govori o njihovom selektivnom pristupu. Od presuđenih predmeta u kojima su optuženi Srbi u više od 90 odsto slučajeva suđeno je po Krivičnom zakonu BiH i izricane su im dugogodišnje osuđujuće kazne - istakao je Kojić.

Naglašava da Sud BiH Srbe osuđuje najčešće za genocid i zločin protiv čovječnosti, a Bošnjake za manja krivična djela, pa im izriču i minimalne kazne.

- Imali smo priliku da svjedočimo presudama gdje za isto krivično djelo, na primjer silovanja Srbe osuđuju za krivično djelo protiv čovječnosti gdje je izrečena kazna od 23 godine zatvora. Bošnjaku za isto to krivično djelo koje je okarakterisano kao zločin protiv civilnog stanovništva izriču kaznu do pet godina zatvora - rekao je Kojić.

Naglašava da je takav odnos postao sastavni dio rada i Suda i Tužilaštva BiH.

- Zato i nije čudno to da je za ratne zločine ukupno izrečeno 2.208 godina zatvora, od čega su Srbi osuđeni na 1.655 godina i šest mjeseci, Bošnjaci na 306 godina i šest mjeseci, a Hrvati na 246 godina zatvora - rekao je Kojić.

Neriješeni predmeti

Josip Grubeša kaže da su na dan 30. novembra 2016. godine u radu tužilaštava u BiH bile 434 prijave ratnog zločina i 485 istraga ratnih zločina. U sudovima je u radu bilo 195 prvostepenih i 36 drugostepenih predmeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.