Strane sudije i danas siju strah

Sarajevo - Sud, Tužilaštvo i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH i dalje uporno odbijaju da obznane rezultate i efekte rada stranih sudija i tužilaca u BiH, koji su skoro prije godinu napustili BiH.

Kolegijum Doma naroda Parlamenta zatražio je još u julu od Ministarstva pravde, VSTS-a, Suda i Tužilaštva BiH, te Kancelarije visokog predstavnika da dostave informaciju o analizi rezultata i efektima rada stranih tužilaca i sudija. Odgovori na ovaj zahtjev stigli su tek nedavno, ali u njima nije konkretno naveden nijedan traženi podatak. Ministarstvo pravde BiH delegatima u Parlamentu odgovorilo je da je "zamolilo predsjednika Suda BiH, glavnog tužioca BiH i predsjednika VSTS-a da dostave sve relevantne podatke radi sačinjavanja informacije, jer istim ne raspolaže".

Na osnovu podataka, koje je dostavio Sud, Ministarstvo je navelo da se ne može sačiniti valjana analiza.

- Sud prema zakonu nema obavezu podnošenja informacija o svom radu Parlamentu BiH. Smatramo da se dostavljanje traženih podataka o individualnom radu sudija protivi principu garantovanja nezavisnosti sudija i sudstva u cjelini, te krši princip podjele vlasti - navela je predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso.

Istakla je da se doprinos međunarodnih sudija nije ogledao samo u radu na predmetima, već i u edukaciji domaćih sudija i stručnog osoblja.

Da u Sudu ne žele da sagledaju rezultate stranaca koji su sudili i presuđivali, pokazuje i podatak da Kreso nema čak ni evidenciju o državljanstvu 37 međunarodnih sudija, koliko ih je od 2003. do 2012. godine bilo u BiH.

VSTS BiH je ukazao na složenost analize rezultata i efekata rada stranih sudija i tužilaca i zatražio "izvjesno vrijeme" kako bi pribavio podatke koje, kako je naveo, ne posjeduje i kojima ne raspolaže.

Parlament BiH je informacije o radu stranih sudija i tužilaca tražio i prije godinu, ali takođe bezuspješno.

Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Krstan Simić rekao je "Glasu Srpske" da ni u Ustavu, ni u zakonima, ne postoji osnov da strani državljani obavljaju funkcije u pravosudnom sistemu BiH.

- Nažalost, kada su oni birani, mi nismo dobili stručnjake, već različite službenike koji nisu imali pravosudnog iskustva ni u jednom ozbiljnom postupku. Posljedice njihovog rada su ogromne, podizane su optužnice koje su imale često političke primjese, ljudi su bili u pritvoru, da bi kasnije bili oslobođeni - rekao je Simić i dodao da je očigledno da u pravosuđu BiH i danas postoji strah od stranih sudija i tužilaca i da ono nije nezavisno.

Strane sudije i tužioci radili su u BiH do 31. decembra 2012. godine, imali su plate od 10.000 do 20.000 maraka, dok su njihove domaće kolege u isto vrijeme primale oko 4.000.

Javnost najviše pamti tužioca Filipinca Džuda Romana, koji je u Tužilaštvu BiH bio od 9. februara 2006. godine. Romano je u predmetu "Dobrovoljačka" godinama opstruisao istragu, da bi je na odlasku i obustavio. Slično je uradio i Dejvid Švendimen, koji je posljednjeg dana na poslu obustavio istragu za zločine u "Tuzlanskoj koloni" i Bradini.

Incko

Kolegijum Doma naroda zatražio je podatke i od visokog predstavnika Valentina Incka, koji je u odgovoru Domu naroda naveo da nije u poziciji da dostavi Domu naroda informacije o radu stranih sudija i tužilaca.

- U nizu izvještaja koji su raspoloživi na internetskim stranicama spadaju i analize efekata raspoređivanja međunarodnog osoblja, koje očigledno dovode do zaključka da je njihov odlazak bio preuranjen - naveo je Incko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.