Šta EU i Balkan mogu očekivati od pobjednika izbora u Mađarskoj

BUDIMPEŠTA - Lider stranke Tisa Peter Mađar, pobjednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj, sigurno će se naći pod ogromnim pritiskom Evropske komisije i predsjednice ovog tijela Ursule fon der Lajen da promijeni dosadašnju spoljnu politiku ove zemlje, a kako će ona izgledati u slučaju Srbije i Republike Srpske, to je zasad teško reći.

Kaže ovo za "Glas Srpske" predsjednik organizacije "Geopolitikon", predavač na Evropskom institutu i savjetnik u češkom parlamentu Milutin Ilić, komentarišući pobjedu stranke Tisa na izborima održanim 12. aprila u Mađarskoj. Prema njegovom mišljenju, lider pobjedničke stranke Tisa Peter Mađar moraće da izigra nečije povjerenje - da li ono koje mu je pružila Ursula fon der Lajen i globalističke elite sa adresom u Briselu, ali i razne "službe" koje su bile uključene u njegovo dovođenje na vlast, ili mađarskih građana, koji su mu dali ogromnu podršku na ovom svojevrsnom referendumu.

- Tokom predizborne kampanje on je obećao građanima jednu vrstu lajt varijante dosadašnje Orbanove politike. Birače je pridobio pričom da neće dozvoliti jednoumlje u Evropskoj uniji, ali i ukidanje prava veta unutar ove zajednice. On je čak rekao da je Rusija neizbežni faktor u međunarodnim odnosima. Da li će biti isto kao u Orbanovo vreme? Verovatno neće. Ostaje da vidimo kako će se on odrediti prema ključnim stvarima i rešiti aktuelne dileme koje su se pojavile nakon njegove ubedljive pobede. Pred njim su velika iskušenja. Smatram da će Ursula fon der Lajen od njega tražiti da se obračuna sa Orbanom i njegovim sledbenicima, da krene sa njihovim hapšenjima i progonom, kako bi dokazao svoju lojalnost. Verujem da će na ovom insistirati iz Brisela, kako bi se poslala poruka i drugim suverenističkim pokretima u Evropi i zaustavio njihov rast, pogotovo u Poljskoj, Češkoj i Francuskoj. Mislim da su izbori u Francuskoj i Poljskoj, što se tiče evropske budućnosti suverenista, u mnogo čemu bitniji od ovih u Mađarskoj - navodi Ilić.

Šta sa Slovačkom

Dodaje da bi se ti pritisci na Petera Mađara mogli preliti i na odnose sa susjednim zemljama. Slovaci su već pokazali ogromnu zabrinutost, pogotovo zbog takozvanih Benešovih dekreta, zakona iz 1945. godine koji i danas omogućava Bratislavi da oduzima nekadašnju mađarsku imovinu.

- Ono što je još bitno naglasiti jeste da Mađar tokom svojih predizbornih mitinga nije obećavao da je spreman da ratuje zbog Ukrajine, ali ni da će slati neki ogroman novac Kijevu. Naravno tu je i pitanje migrantske politike. Videćemo kako će se ponašati kada ga Brisel pritisne da otvori svoje granice. Ursula fon der Lajen će mu sigurno u narednom periodu isporučiti niz "faktura" koje će želeti da naplati, zbog otvorene podrške koju mu je pružila. Kada prođe ova euforija i Peter Mađar se otrezni, videćemo kako će se ponašati, jer se nalazi u svojevrsnoj poziciji između čekića i nakovnja. Kako će se postaviti? Verujem u jednu lajt varijantu Orbana, jer nema drugog izbora, ukoliko ne želi prokockati dato poverenje građana - istakao je Ilić.

Primjer Njemačke

Na pitanje koliko će Orbanov poraz, odnosno pobjeda proevropskog Mađara, eventualno uticati na političku, ekonomsku i energetsku saradnju Budimpešte sa Beogradom i Banjalukom, Ilić smatra da je Petar Mađar mogao da vidi iz prakse kako je Njemačka prošla nakon što je naprasno odlučila da se odrekne ruskih energenata.

- Mislim da novi mađarski premijer neće tek tako olako da preseče granu na kojoj Mađarska trenutno sedi, a tu mislim na projekte koje je Budimpešta započela ili dogovorila sa Srbijom ili Republikom Srpskom. Ne verujem u takvu nepromišljenost Petera Mađara. A ako to ipak uradi, to bi bilo nerazumno. Iz njegovih dosadašnjih izjava može se zaključiti da on nije spreman da vuče poteze koji bi eventualno ugrozili mađarske nacionalne interese - kaže Ilić.

Politički analitičar Stevica Deđanski smatra da će nakon izborne pobjede opozicije predvođene Peterom Mađarom i strankom Tisa u Mađarskoj sigurno biti promjena, ali da odnosi Srbije i Republike Srpske sa tom zemljom, uprkos tome, neće biti drastično promijenjeni. Ipak ukazuje na to da su Srbi porazom Viktora Orbana ostali bez stabilnog saveznika koji je branio interese Srbije i Republike Srpske.

- Sada ga nećemo imati. Ali Peter Mađar je izašao iz Orbanovog Fidesa, gde je bio petnaestak godina. Nije klasičan briselski đak. Zato možemo da očekujemo neku balansiranu politiku - ocijenio je Deđanski.

A ta balansiranost možda se već najbolje može naslutiti iz prvih poruka pobjednika mađarskih izbora. Zamjenik direktora Instituta Zajednice nezavisnih država Vladimira Žarihina poručio je da će lider stranke Tisa Peter Mađar zahtijevati od ukrajinskog rukovodstva da obnovi protok kroz naftovod "Družba" i osigura prava mađarske manjine.

Ko je Petar Mađar

A ko je uopšte vjerovatni budući premijer Mađarske Peter Mađar? Rođen je 1981. godine u porodici advokata. Studirao je pravo. Navodno je tokom mladosti na zidu svoje sobe držao poster Viktora Orbana, tada liberalnog antikomuniste.

Kasnije se oženio Judit Vargom 2006. godine, koja je u to vrijeme bila jedna od najistaknutijih ličnosti pravno-političke scene u Mađarskoj. Profesionalnu karijeru izgradila je u oblasti prava i državne uprave, gdje je obavljala niz visokih funkcija, uključujući i funkciju ministra pravde u vladi Viktora Orbana.

Kada ju je karijera odvela u Brisel, Mađar se pridružio mađarskom diplomatskom koru i radio na zakonodavstvu EU. Nakon povratka u Mađarsku zaposlio se u državnoj banci, a zatim je vodio agenciju za studentske kredite. Mađar i Varga, koji su se razveli 2023. godine, imaju tri sina.

Peter Mađar je sve do 2024. bio u vezi sa strankom Fides. Te godine napušta Orbanovu stranku i preuzima tada marginalnu političku opciju - pokret Tisa. U relativno kratkom roku uspijeva da ga transformiše u glavnu opozicionu snagu u zemlji.

Ubrzo je odlučio da uđe u politiku i kandiduje se na izborima za Evropski parlament u junu 2024. godine, kao i na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 2026. godine. Naziv stranke ujedno je akronim za "Poštovanje i sloboda", ali i ime rijeke Tise, koja ima izuzetno važnu ulogu u mađarskoj kulturi i nacionalnoj mitologiji.

Ključna razlika u odnosu na Orbanovu politiku je njegov proevropski stav. Nakon nedjeljne pobjede Tise na mađarskim izborima, iz Brisela je poručeno da će Evropska komisija početi da radi sa novim vlastima na reformama i uklanjanju blokade finansiranja Mađarske u EU. Istakla je to predsjednica Ursula fon der Lajen, dodajući da je za nju od izuzetne važnosti da se ova blokirana sredstva proslijede u Budimpeštu, jer, kako je istakla, mađarski narod to zaslužuje.

S druge strane iz Kremlja je poručeno da neće čestitati pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj Peteru Mađaru, lideru stranke Tisa. Poručio je to portparol Kremlja Dmitrij Peskov, pojašnjavajući da Rusija neće slati čestitke onima koji podržavaju sankcije. Dodao je i da je pored toga Rusija istovremeno otvorena za dijalog sa Mađarskom i za izgradnju dobrih, obostrano korisnih odnosa.

Čestitke Soroša

Američki milijarder i vlasnik više tehnoloških kompanija Ilon Mask oglasio se poslije parlamentarnih izbora, navodeći da je Soroševa organizacija preuzela Mađarsku. Time je odgovorio na riječi Aleksandera Soroša, sina Džordža Soroša, koji je među prvima čestitao izbornu pobjedu Peteru Mađaru.

Od zanimljivih izjava izdvaja se i ona specijalnog predstavnika predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa stranim zemljama i šefa Ruskog fonda za direktne investicije Kirila Dmitrijeva, koji je poručio da rukovodstvo Evropske unije nema razloga za radovanje rezultatima parlamentarnih izbora održanih u Mađarskoj, jer će oni samo intenzivirati predstojeći kolaps Evropske unije.

Rezultati

U Mađarskoj su 12. aprila održani parlamentarni izbori na kojima je glasalo više od 5,5 miliona birača, odnosno oko 78 odsto registrovanih, čime je oboren rekord. Takva izlaznost nije zabilježena još od prvih demokratskih izbora u ovoj zemlji 1990. godine.

Prema preliminarnim rezultatima Nacionalne izborne komisije Mađarske stranka Tisa osvojila je 138 od 199 mandata u parlamentu, dok je Fides Viktora Orbana dobio 55 mjesta. Tisa je na ovaj način osvojila 93 poslanička mjesta direktnim izborom kandidata, dok je 45 poslanika ušlo u parlament preko izborne liste. Koalicija Fidesa i Demohrišćansko-narodne stranke dobila je 42 poslanička mjesta preko liste, a 13 direktno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.