Foto: Glas Srpske
BANjALUKA - Političke partije u Republici Srpskoj i FBiH sutra će, lijepljenjem prvih plakata, uz poruke zbog čega birači treba da glasaju za njihove asove za ključne pozicije, zvanično zagaziti u predizbornu kampanju i susret desetim po redu opštim izborima u BiH.
Opšti izbori su, odlukom Centralne izborne komisije BiH, raspisani za 4. oktobar, a birači u Srpskoj će birati jednog od tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika i dva potpredsjednika Republike, novi saziv Skupštine u Banjaluci te ukupno 14 poslanika sa teritorije Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PD PS BiH).
CIK je, u skladu sa izbornim rokovima, ovjerila na desetine kandidatskih listi sa nekoliko hiljada imena kandidata na njima, a u međuvremenu su i političke partije utvrdile redoslijed koraka u cilju dolaska do što više glasova birača kako bi ostali, odnosno došli na vlast.
Većina vodećih političkih partija će, kako je potvrđeno za "Glas Srpske", kampanju otvoriti lijepljenjem prvih promotivnih plakata kandidata za ključne pozicije i to mahom u Banjaluci, kada će biti i poslate prve poruke biračima za opšte izbore koji su na vidiku.
SNSD će, kako je potvrđeno, prvu tribinu održati u Šamcu, odakle je i Savo Minić, aktuelni premijer Srpske i kandidat za predsjednika Republike, dok će ključni ljudi iz Pokreta "Sigurna Srpska", koji je formirao Draško Stanivuković na temeljima PDP-a, prvi put se biračima zvanično obratiti večeras sa tvrđave Kastel u Banjaluci.
U Socijalističkoj partiji Petra Đokića su potvrdili za "Glas Srpske“ da će u kampanju krenuti iz Bijeljine, a u SDS-u da počinju lijepljenjem prvih plakata u Banjaluci, dok će tokom vikenda njihovi ključni kadrovi biti širom Krajine i razgovarati sa biračima.
- Prva klasična tribina biće u ponedjeljak u Prijedoru – rečeno je za "Glas“ u SDS-u.
Ujedinjena Srpska kreće u kampanju iz Gradiške.
- Sve je spremno, mi smo spremni i sa željom da će sve proći u najboljem redu - rekao je za „Glas“ generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić.
Za poziciju predsjednika Republike Srpske, odnosno dva potpredsjednika boriće se ukupno 12 kandidata ispred političkih subjekata, koalicija i kao nezavisni kandidati.
Uz SNSD-ovog Savu Minića, kandidati za predsjednika Republike su lider SDS-a Branko Blanuša te Bogdan Jovanović, koji je lider "Stranke Život".
Kada je riječ o kandidatima iz reda hrvatskog naroda, u trci je njih pet. To su Ivan Begić iz SDP-a, Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, Franjo Jukić iz koalicije okupljene oko HDZ-a BiH, Ivo Kamenjašević iz Hrvatske seljačke stranke i Marko Jorgić, nezavisni kandidat.
Kandidati za pozicije u Palati Republike iz reda bošnjačkog naroda su Ramiz Salkić iz SDA, Begija Smajić iz Stranke za BiH, Jusuf Arifagić iz političke stranke Narod i pravda (NiP) te Ćamil Duraković koji nastupa sa statusom nezavisnog kandidata.
Birači u BiH će na predstojećim opštim izborima birati i novi saziv tročlanog Predsjedništva BiH, a u trku će čak deset kandidata.
Izbornim pravilima je definisano da se jedan član Predsjedništva bira sa teritorije Republike Srpske, a dva iz FBiH.
Fotelju srpskog člana Predsjedništva jure tri kandidata. To su Marinko Božović (SDS), Željka Cvijanović (SNSD), koja obavlja tu dužnost u ovom sazivu vlasti na nivou BiH te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
Najviše kandidata, u susret izborima, je ovjereno za poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva.
Uz Denisa Bećirovića, funkcionera SDP-a koji je trenutno na tom mjestu i ponovo je kandidat ispred grupe pod nazivom Ujedinjeni za državu BiH, za tu poziciju boriće se lider SBB-a Fahrudin Radončić, Semir Efendić iz SBiH te predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je tokom karijere već bio član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH boriće se tri kandidata. To su Darijana Filipović (HDZ BiH), Zdenko Lučić kao nezavisni kandidat koga je podržalo nekoliko stranaka sa hrvatskim predznakom te Slaven Kovačević (DF) koji je savjetnik predsjednika te stranke i aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića.
U ovogodišnjoj izbornoj trci učestvovaće više od 1.200 kandidata koji će se boriti za 63 direktna mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojoj ima mjesta i za još 20 kandidata koja će ući u novi saziv Skupštine putem kompenzacionih listi, odnosno po volji stranaka i u zavisnosti od zbira glasova koji konkretna partija dobije na nivou cijele Srpske.
Ovjerene kandidatske liste izbornim jedinicama za NSRS pokazuju da je većina aktuelnih poslanika na pragu nove izborne trke za isti nivo, ali i da se, ako se uzme ukupan broj kandidata i broj ciljanih mjesta, otprilike na jednu poslaničku fotelju juriša oko 20 kandidata.
Da danas zvanično počinje kampanja potvrđeno je juče u CIK-u, uz napomenu da će trajati do 3. oktobra do sedam časova ujutro, nakon čega stupa na snagu izborna tišina.
Iz CIK-a su apelovali na sve političke subjekte, kandidate, kao i njihove pristalice te medije na strogo poštovanje Izbornog zakona BiH, uz poseban naglasak na zabranu korišćenja govora mržnje u javnom prostoru.
Uz to upozorili su da imaju ovlašćenja da sankcioniše kršenja Izbornog zakona BiH, novčano ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta.
- Pozivamo sve učesnike u izbornom procesu da vode fer kampanju, uz poštovanje zakona i pravila te apelujemo na medije da korektno i profesionalno izvještavaju o izbornim aktivnostima, u skladu s novinarskim kodeksom - poručeno je iz CIK-a.
Politički analitičar Mladen Bubonjić za „Glas Srpske“ kaže da pojedini potezi već ukazuju da se u ovoj kampanji neće birati sredstva, imajući u vidu viđenu preuranjenu kampanju, zloupotrebu djece i javnih sredstava.
- To možemo očekivati i u nastavku, samo u još značajnijoj mjeri. Mogli smo i da vidimo da većina stranaka nema suštinski razrađenih programa za postizborni period, a za očekivati je da će opet dominirati emocionalno nabijene poruke, moguće i malo agresivnije zbog događaja koji se poklopio sa kampanjom - zaključio je Bubonjić.
Oktobarski izbori biće, po prvi put, sprovedeni uz skenere na biračkim mjestima širom BiH i drugačiji način identifikacije na biralištima na način da će, uz lični dokument, biti „uziman“ i otisak, u principu, desnog kažiprsta, za šta je, takođe intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika, obezbijeđeno više od 100 miliona maraka zbog čega će ovi izbori biti najskuplji do sada.
Prvi poslijeratni opšti izbori su održani u septembru 1996, a nakon toga su sprovođeni svake druge godine do 2002. Poslije te godine je ustanovljena praksa da se održavaju svake četvrte godine.
* 3 člana Predsjedništva BiH
* 1 predsjednika i 2 potpredsjednika Republike Srpske
* 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske
*42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
* 98 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH
* 289 poslanika u deset kantonalnih skupština u FBiH
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.