Srpska u pravnoj i diplomatskoj ofanzivi

BANjALUKA, SARAJEVO, NjUJORK - Republika Srpska nastavlja pravnu borbu usljed pravosnažne presude koja je sa sobom povukla i odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku na poziciji njenog predsjednika, a istovremeno je otpočela i diplomatska ofanziva, prvenstveno prema Savjetu bezbjednosti UN, s ciljem da se svijetu pokaže šta BiH radi njemački diplomata Kristijan Šmit uprkos tome što nije legitimno ni legalno u fotelji visokog predstavnika.

Dodika je, u svojstvu predsjednika Republike, Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja te funkcije jer nije ispoštovao upravo odluke Šmita, kojeg Srpska ne priznaje s obzirom na to da nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

Ipak, uslijedila je, po osnovu presude, odluka Centralne izborne komisije (CIK) kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika i najavljeno da će biti i raspisani prijevremeni izbori, ali je odbrana na tu odluku najavila žalbu u zakonskom roku nakon što službenim putem i zaprimi odluku CIK-a, tako da taj stav još nije pravosnažan.

S druge strane, u petak je potvrđeno da je odbrana predsjednika Republike uputila i zahtjev Ustavnom sudu BiH za privremenu mjeru u kojem se traži zabrana izvršenja presude, a da im je zahtjev i stigao, potvrdio je za "Glas" prvi čovjek te pravosudne institucije Mirsad Ćeman.

Dodikov pravni tim na taj način traži svojevrsno "zamrzavanje" presude do konačne odluke Ustavnog suda, a do zaključenja ovog broja "Glasa" nije bilo poznato do kada sudije treba da se izjasne o tom zahtjevu.

Goran Bubić, koji je Dodikov advokat, ranije je rekao da postoje uslovi da se odredi privremena mjera i zastane sa izvršenjem presude do odluke suda po apelaciji, navodeći da se razlozi za taj potez svode na kršenje standarda poštenog suđenja.

Potez Rusije

Presuda je, naime, bila tema i Savjeta bezbjednosti UN. U toj instituciji su na zahtjev Rusije održane zatvorene konsultacije o stanju u BiH, odnosno u vezi s presudom predsjedniku Republike.

Zamjenik ambasadora Ruske Federacije u UN Dmitrij Poljanski u petak je potvrdio da je Savjet bezbjednosti raspravljao o problemima koji mogu da postanu, kako je rekao, "vrući" ukoliko se ništa ne preduzme. Ponovio je da su uzrok krize odluke nelegalnog visokog predstavnika kojeg zovu "gospodin Šmit".

- Njega ne priznaje Republika Srpska i nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN. Upozoravali smo da će neke njegove akcije voditi potencijalno ka velikom problemu. To se i dešava. Situacija u kojoj je suđeno predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku je prijetnja stabilnosti BiH - rekao je Poljanski i nagovijestio da bi se o ovome moglo razgovarati na sljedećoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

Izjave o tome šta se dešavalo iza zatvorenih vrata raspirile su tenzije u BiH. Ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija tvrdi da je Rusija jedina stalna članica Savjeta koja je negirala sudske presude.

- Pokušaj MBB (Moskva, Beograd, Banjaluka) osovine da, po svaku cijenu, pa i kroz zloupotrebu Savjeta bezbjednosti krenu u "spasavanje vojnika Dodika" je i ovaj put neslavno završio - naveo je u objavi na društvenim mrežama.

Na te navode je odgovorila šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić riječima da je komentar o zatvorenoj sjednici Savjeta o BiH dao predstavnik Misije Ruske Federacije, dodajući i to da je Lagumdžija poznat po tome što dio izmisli, a dio čuje na hodnicima i tako plasira.

- Istina je da je Ruska Federacija jasno i dosljedno stala uz Srpsku, ali nije bila usamljena. Ni Kina, ni Brazil, ni Mozambik nisu podržali napade na legalno izabrane institucije, niti priznali legitimitet neizabranog visokog predstavnika, koji djeluje bez mandata Savjeta bezbjednosti - rekla je Vulićeva.

Takozvano "spasavanje vojnika Dodika", kaže, postoji samo u glavama onih koji ne žele da shvate da se ne radi o jednom čovjeku, već o principijelnoj borbi za očuvanje ustavnog poretka, prava entiteta i protivljenju nelegalnom, vaninstitucionalnom djelovanju stranaca.

- Sve je veći broj članica UN koje postavljaju ozbiljna pitanja o ulozi OHR-a i njegovoj suštinskoj štetnosti po demokratski razvoj BiH, umjesto da automatski prihvataju narativ koji već decenijama ne donosi rješenja - tvrdi Vulićeva.

"Ko je taj Šmit"

Komentarišući politički momenat, diplomata Branko Branković je rekao da je izjašnjavanje i utvrđivanje statusa Kristijana Šmita ono na čemu je potrebno insistirati uvijek i na svakom mjestu, a posebno na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH, ukoliko do nje dođe. Raskrinkavanjem njegovog nelegalnog djelovanja u BiH se praktično, podvukao je, stavljaju van snage sve odluke donesene protiv predsjednika Republike Srpske.

Branković je rekao da je na konsultacijama predstavnik Moskve ukazao da je Dodik procesuiran zbog odluka nelegalnog visokog predstavnika Šmita kojeg nije odobrio ni Savjet bezbjednosti UN ni Republika Srpska.

- Na tom treba insistirati. Dodik je jasno rekao o čemu se sve tu radi. Ta odluka CIK-a i inicijativa za nju je potpuno nezakonita. Jer, ko je taj Šmit? On je obični turista, bez ikakvih ovlašćenja koja bi mogao da ima da ga je u BiH poslao Savet bezbednosti, a nije - naglasio je Branković.

On je ponovio da Šmit kao neovlašćeno lice ne može da donese bilo kakvu odluku koja bi mogla imati ikakvu pravnu snagu.

- To je jasno kao dan i ne treba dalje pričati. Ukoliko Rusija zatraži sednicu Saveta bezbednosti, mora kroz diskusiju da bude jednom zauvek razjašnjeno - da je Šmit neovlašćen i da je sve što radi u BiH neovlašćeno i nema veze sa Savetom bezbednosti ni sa Dejtonskim sporazumom, što i mi koji smo potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma evidentno kažemo - rekao je Branković koji je i nekadašnji ambasador Srbije pri UN.

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir izjavio je da je bitno što je Srpska, nakon Mađarske, dobila i podršku Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN i poručio da će Srpska nastaviti sa diplomatskom ofanzivom.

Zatvorene konsultacije Savjeta bezbjednosti UN pokazale su, kako je rekao stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža, da su problemi u BiH toliko eskalirali i da prelaze lokalni i regionalni nivo.

- Bez obzira na to kako su tekli dogovori i informisanje zemalja članica, iduća sjednica će pokazati da je BiH nezavršena zemlja - rekao je Kaluža.

Realnost

O Savjetu bezbjednosti UN je govorio i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

- Naše ime odjekuje na svim meridijanima i diplomatskim adresama, a naša borba za samostalnost i opstanak postala je globalno prepoznata. Srpska je postala prepoznatljiva i zbog toga se pokušavaju ukloniti ključni lideri, uključujući i našeg predsjednika, koji su zaslužni za takav položaj - rekao je Stevandić.

Srpska, kaže, nastoji da svijet upozna sa realnošću situacije.

- Svaki takav događaj jača našu poziciju i našu samoodrživost. Nećemo stati - poručio je Stevandić.

Deklaracija

Načelnici i gradonačelnici, njih 50, koji su u petak učestvovali u radu vanredne sjednice Saveza opština i gradova pozvali su sve kolege da na skupštinama usvoje Deklaraciju o presudi predsjedniku Miloradu Dodiku, poručujući da će uvijek biti protiv urušavanja pozicije Srpske i za one koji se istinski bore za nju.

Poručeno je da bi i prema lokalnim zajednicama uslijedilo nasilje ako bi se dozvolilo da prvi bedem Srpske - institucija predsjednika padne pod međunarodnim nasiljem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.