Srpska privlačna za strana ulaganja

Najvažniji poslovi Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju u ovoj godini u vezi su sa evropskim integracijama. Riječ je o implementaciji preuzetih obaveza, koordinaciji aktivnosti i ispunjavanju prioriteta definisanih dokumentima o evropskom partnerstvu - naglasila je u intervjuu za "Glas Srpske" ministar za ekonomske odnose i koordinaciju i potpredsjednik Vlade Republike Srpske Jasna Brkić.

Posebno značajne aktivnosti, napomenula je ona, biće u vezi sa većim korišćenjem svih raspoloživih fondova Evropske unije, koji su u fazi pridruživanja na raspolaganju BiH.

- S tim ciljem utvrdili smo konkretne mehanizme programiranja da bismo poboljšali sve faze tog procesa, obezbijedili veću transparentnost i uključenost institucija Srpske. Takođe, vrlo važan i permanentan zadatak Ministarstva biće dalje privlačenje stranih investicija i podsticanje izvoza, a radiće se i na jačanju institucionalnih kapaciteta i edukaciji kadrova - kaže Brkićeva.

 Jedan od osnovnih zadataka Ministarstva je unapređenje ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Na koji način se to ostvaruje i kakvi su dosadašnji rezultati?

          BRKIĆ: Unapređenje ekonomskih odnosa sa inostranstvom vrši se putem mreže predstavništava i u neposrednim kontaktima sa potencijalnim investitorima, šefovima ekonomskih odjeljenja ambasada, međunarodnim organizacijama i drugim relevantnim faktorima. Predstavljamo im potencijale koje ima Republika Srpska, informišemo ih o uslovima privređivanja, rezultatima koje postižemo, o prioritetima razvoja. Jednostavno, predstavljamo mogućnosti i prednosti koje imamo. Mislim da smo u posljednje vrijeme, a to potvrđuje i prisustvo velikih potencijalnih investitora, dobrim dijelom u tome i uspjeli. Investicije koje imamo u energetskom sektoru, zatim u puteve i određene proizvodne kapacitete potvrđuju da smo uspjeli da zainteresujemo strane investitore da ulažu u Srpsku.

  Koja strana ulaganja su do sada pripremana, koordinirana i praćena od strane Ministarstva?

          BRKIĆ: Ministarstvo je, dakle, to koje čini prvi korak u kontaktima sa investitorima. Nakon tog prvog kontakta slijede i sve dalje informacije o tome koje su procedure, koliko treba vremena da se registruje preduzeće, izvrše ulaganja...

Tako su, na primjer, početni razgovori oko otvaranja prve ruske banke u Republici Srpskoj, Istočnoevropska finansijska korporacija (IFK banka) obavljeni u Ministarstvu. Licu koje je bilo zaduženo da registruje banku pružena je sva tehnička podrška i pomoć.

Kada je riječ o Termoelektrani Stanari, predstavnici Ministarstva su učestvovali u radnoj grupi za pripremu odluke o dodjeli koncesije EFT grupi, a radili smo i na nizu drugih projekata.

  Ministarstvo prati rad privrednih predstavništava Republike Srpske u inostranstvu. Gdje se ona nalaze i kakvi su njihovi rezultati?

          BRKIĆ: Predstavništva Republike Srpske nalaze se u Srbiji, Ruskoj Federaciji, SR Njemačkoj i Izraelu. Zadužena su za unapređenje privredne, prosvjetne, naučne, kulturne i sportske saradnje sa zemljama u kojima se nalaze.

Predstavništvo u Srbiji, na primjer, ima značajne aktivnosti u domenu saradnje u oblasti boračko-invalidske zaštite, te realizaciji posjeta različitih privrednih delegacija. Ove aktivnosti vodi u koordinaciji sa Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite i drugim organizacijama i institucijama Republike Srpske i Srbije.

Predstavništvo u SR Njemačkoj radi na unapređenju institucionalne saradnje sa organima zakonodavne i izvršne vlasti pokrajine Baden Virtenberg i pregovara sa elektroprivredom pokrajine o ulaganju u elektroenergetske potencijale Srpske.

Predstavništvo u Ruskoj Federacije realizuje veliki broj poslovnih kontakata sa potencijalnim investitorima. Svjedoci smo da je ruski biznismen Burlakov kupio višegradski "Terpentin". Prve korake na tom poslu ostvarilo je naše predstavništvo. Najavljuje se još dosta značajnih investicija.

Predstavništvo u Izraelu je često u kontaktima sa potencijalnim investitorima. Međutim, treba imati u vidu i to da nije baš lako dobiti investiciju na ovim prostorima.

Iz Federacije, pa i sa nivoa BiH, često se mogu čuti negativni komentari o radu naših predstavništava. Podsjećam ih da Republika Srpska može da ima svoja predstavništva u inostranstvu, da ona rade u skladu sa Ustavom i na poslovima koji su im povjereni i da sarađuju sa ambasadom BiH u zemljama gdje imaju sjedište.

  Da li i u kojoj mjeri Ministarstvo može uticati na stvaranje povoljnijih uslova za podsticanje izvoza preduzeća iz RS?

          BRKIĆ: S ciljem stvaranja uslova za povoljniji privredni ambijent i za podsticanje izvoza, Ministarstvo je u neposrednim kontaktu sa velikim brojem privrednih subjekata koji ostvaruju značajne rezultate u izvozu. Prilikom posjeta sagledavamo poteškoće sa kojima se susreće izvozna privreda, kao i njihove primjedbe i prijedloge. Vlada RS je ta koja može ići sa inicijativom prema državnim organima, da bi oni donijeli odgovarajuće odluke i da bi naši privredni subjekti imali povoljnije uslove privređivanja i izvoza.

  Dokle se stiglo sa "giljotinom propisa" i koji su rezultati na tom planu do sada ostvareni?

          BRKIĆ: Giljotina propisa je jedan od najznačajnijih projekata ove Vlade. Na nivou Republike Srpske ona je završena. Kao koničan rezultat imamo registar u kojem su pobrojana sva odobrenja i sve formalnosti koje privredni subjekat može tražiti da bi registrovao djelatnost. To ne znači da su prestale aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta.

"Giljotina propisa" se sada provodi na lokalnom nivou. Jer se preduzetnici koji žele da registruju svoju djelatnost susreću sa brojnim preprekama prilikom dobijanja saglasnosti i dozvola na lokalnom nivou. U ovom trenutku ona se provodi na području Banje Luke, gdje očekujemo poboljšanje poslovnog ambijenta. Svjetska banka nam je partner na ovom projektu i s njom smo potpisali memorandum o daljoj saradnji na unapređenju poslovnog ambijenta u RS.

Kada je riječ o "giljotini propisa", posebno je važno istaći rezultate postignute kod inspekcijskog nadzora. Popis mjera koje su inspekcije vršile brojao je preko 2.400 provjera. Nakon prečišćavanja ostalo ih je 1.040. To znači da ih je skoro 60 odsto eleminisano kao nepotrebnih. Sada više nema potrebe da tržišna inspekcija provjerava neke stvari, ako ih je prije toga neka druga inspekcija provjerila. Na taj način smo konkretno pomogli poslodavcima da gube manje vremena i da se ne izlažu nepotrebnim troškovima.

  Koliko je Ministarstvo angažovano na poslovima u vezi sa sukcesijom bivše SFRJ i zaštitom interesa privrednih subjekata iz Srpske?

          BRKIĆ: Pitanje sukcesije imovine SFRJ je vezano za Sporazum o sukcesiji, a posebno za njegov aneks "g", koji se odnosi na pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Sporazumom je predviđeno zaključivanje bilateralnih sporazuma sa zemljama bivše SFRJ, čime bi se po principu reciprociteta obezbijedila efikasnija i kvalitetnija primjena aneksa "g" Sporazuma, to jest rješavanje statusa imovine koja se nalazi na teritoriji drugih država, kao i statusa imovine koja se nalazi na teritoriji RS i BiH. Ovo je pitanje koje se treba rješavati sa nivoa BiH. Za Vladu je pripremljena informacija na osnovu koje ona treba da pokrene inicijativu prema Savjetu ministara BiH oko potpisivanja bilateralnih sporazuma. Do sada se na ovom polju skoro pa ništa nije učinilo i vrijeme je da se na osnovama punog uvažavanja prava postignu dogovori oko naše imovine koja se nalazi na prostorima drugih republika bivše SFRJ, ali i imovine koja je na ovim prostorima.

 Kako se realizuje ekonomski dio Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama između Republike Srpske i Srbije i koji su projekti planirani u ovoj godini?

          BRKIĆ: Poslije potpisivanja Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama došlo je do intenzivnije privredne saradnje između Republike Srpske i Srbije. Povećano je prisustvo preduzeća i investitora iz Srbije na našim prostorima, ali je i roba iz Srpske sve više prisutna na tržištu Srbije. Neki problemi su, nažalost, i dalje otvoreni. Na primjer, problem oko fitosanitarne kontrole. BiH i Srbija ne priznaju jedna drugoj fitosnitarnu kontrolu, što stvara probleme preduzećima koja izvoze proizvode koji podliježu toj kontroli. To su neke stvari na koje je skretana pažnja na susretima privrednika, ali se na njihovom rješavanju nije daleko odmaklo.

Intenzivnu privrednu saradnju nije pokrenuo samo Sporazum o specijalnim vezama, već i prošlogodišnji susret privrednih delegacija Srbije i Srpske. Ljudi pronalaze svoj interes i stupaju u direktne kontakte. Preduzeća iz Srbije i RS rade na mnogim zajedničkim projektima i mislim da možemo biti zadovoljni. Da ima prostora za još bolju saradnju, naravno da ima.

 Nedavno ste sa jednom delegacijom BiH boravili u Kuvajtu. O čemu se tamo razgovaralo i kakvi su efekti te posjete?

          BRKIĆ: Na osnovu razgovora koje smo vodili, dobila sam utisak da postoji spremnost kuvajtske strane da sa BiH intenzivira ekonomsku saradnju. Nekoliko kuvajtskih fondova raspolaže sredstvima koja nam se mogu staviti na raspolaganje po vrlo povoljnima uslovima. Istina, oni traže konkretne projekte koji su isplativi i koji su njima interesantni. Posebno interesovanje iskazano je za Koridor 5 c.

 Kuvajt je izrazio interesovanje i za proizvode naše namjenske industrije, s obzirom na to da je prije rata uvozio tenkove iz bivše Jugoslavije. I mnogi drugi proizvodi iz BiH mogu naći svoje mjesto u tom bogatom i zahtjevnom tržištu. Za to bi se trebalo dobro organizovati i okrupniti usitnjene kapacitete, da bismo bili konkurentni na tom tržištu.

Sastali smo se i sa jordanskim kraljem Abdulahom II, koji je takođe izrazio spremnost za uspostavljanje tješnje privredne saradnje Jordana sa BiH. Bilo je govora o uspostavljanju i direktne avionske linije sa BiH i mogućnosti saradnje u oblasti turizma. To bi pomoglo transportu robe i pokrenulo privredu saradnju. Sve u svemu, možemo biti zadovoljni razgovorima koje smo tamo vodili.

Predstavništvo u Briselu

 Kada će biti otvoreno privredno predstavništvo RS u Briselu?

          BRKIĆ: Vlada je donijela odluku o otvaranju privrednog predstavništva u Briselu i rezervisala sredstva za njegov rad. Još se traži odgovarajući prostor za njegov smještaj. Da bi se predstavništvo moglo registrovati, mora imati svoju adresu. Obavljaju se i konsultacije o kadrovskim rješenjima. Očekujem da će predstavništvo vrlo brzo, možda i prije godišnjih odmora, biti stavljeno u funkciju i da će biti od velike koristi za Republiku Srpsku - rekla je Jasna Brkić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.