Srpska na pragu raspisivanja novog referenduma

BANjALUKA - Republika Srpska je na pragu novog referenduma na kojem će birači odlučiti da li će Milorad Dodik ostati na funkciji predsjednika Republike, a detalji u vezi sa sprovođenjem tog složenog posla, posebno u svjetlu ovdašnjih političkih okolnosti, trebalo bi da utvrde narodni poslanici na posebnoj sjednici.

Najava četvrtog zvaničnog referenduma od osnivanja Srpske 9. januara 1992. uslijedila je kao reakcija na pravosnažnu presudu Dodiku kao predsjedniku Republike, a odlukom, po tom osnovu, Centralna izborna komisija (CIK) BiH mu je i oduzela mandat mada ta odluka još nije pravosnažna.

Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina neobavljanja funkcija jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg, iako sjedi u fotelji visokog predstavnika, Srpska ne priznaje s obzirom na to da nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

Plan

Referendum, koji je najavljen poslije sjednice predstavnika stranaka koje čine vladajuću koaliciju u Srpskoj, bio je tema i na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Kolegijuma republičkog parlamenta.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je juče da će termin posebne sjednice biti određen kada se kompletira dokumentacija, a prva tačka na predviđenom dnevnom redu je Informacija o presudi Suda BiH i odluci CIK-a te zauzimanje stava Skupštine o budućim aktivnostima.

- Ustavom Republike Srpske predviđeni su razlozi za prestanak mandata predsjednika Republike prije isteka vremena na koje je izabran. Među navedenim razlozima nema sudske presude ili odluke visokog predstavnika. Izborni zakon BiH ne može proširivati razloge za raniji prestanak mandata, jer su ovi razlozi ustavna materija koju zakon ne može dodatno da razrađuje i dopisuje - navedeno je u Informaciji.

Poziva se i na član 88. Ustava Republike Srpske, koji kaže da je predsjednik Republike odgovoran građanima i da ga oni mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

Druga tačka na dnevnom redu je, kako je potvrdio i Stevandić, razmatranje

i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma.

- Da li će sjednica biti za četiri, pet ili sedam dana, odredićemo. Klubovi skupštinske većine glasali su za održavanje posebne sjednice, a suzdržani bili SDS, PDP i Lista za pravdu i red - izjavio je Stevandić i naglasio da Dodik nema pravo da se povuče bez glasa naroda.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica je poručio da CIK krši Ustav i dodao da očekuje da kolege iz opozicije pokažu odgovornost, a stavove je saopštio i prvi čovjek PDP-a u parlamentu Igor Crnadak.

- Šta znamo o referendumu nakon telefonskog Kolegijuma? Ništa. Tačka posebne sjednice Narodne skupštine zove se "Razmatranje i usvajanje odluke o referendumu", a nema u prilogu ni teksta odluke, ni pitanja, ni termina održavanja referenduma. Ovo postaje sve luđe i luđe - poručio je Crnadak, dok u SDS-u, prema riječima Marinka Božovića, smatraju da je ovo pokušaj spasavanja Dodika.

U Srpskoj je, s druge strane, prošle godine usvojen Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi koji je dobio zeleno svjetlo republičkog Ustavnog  suda kao krajnje instance za provjeru ustavnosti i zakonitosti u Srpskoj, ali je postupak pokrenut i pred Ustavnim sudom BiH.

Sudije u Sarajevu su u martu ove godine stavile van snage dijelove zakona koji se upravo odnose na zadatke Republičke izborne komisije kada je riječ o biračkom spisku jer je njihov stav da je to pitanje nadležnost CIK-a na cijeloj teritoriji BiH.

Ustavni sud BiH je, naime, nedavno poništio i konkurs za izbor članova te Komisije jer su prethodni neustavnim proglasili i Izborni zakon Srpske koji je usvojen u Narodnoj skupštini i gdje još ne znaju šta sa konkursom.

S druge strane, za "Glas" je potvrđeno da je mandat još aktivan i članovima Republičke izborne komisije koji su lani podnijeli ostavke i to na poziv Vlade kada je Šmit nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH jer u međuvremenu Skupština nije razmatrala to pitanje, iako su im i redovni mandati istekli.

Zakonom o referendumu je propisano da Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naznačenje teritorije za koju se referendum raspisuje, pitanje ili pitanja o kojima se građani izjašnjavaju i vrijeme sprovođenja te da se taj akt objavljuje na način kao akti organa koji je raspisao referendum.

To znači da će ponovo morati proći sve stanice od Vijeća naroda pa, ako je suditi prema dosadašnjoj praksi, i sudija u Ustavnom sudu Srpske. Zakonom je propisano da su organi za sprovođenje referenduma Republička izborna komisija, gradska, odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbor.

Prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti predsjednik Srpske, Vlada, najmanje 30 narodnih poslanika ili najmanje 10.000 glasača.

- Narodna skupština odluku o raspisivanju referenduma donosi većinom glasova ukupnog broja poslanika. Od dana stupanja na snagu odluke do dana sprovođenja referenduma ne može proteći manje od 30 dana ni više od šest mjeseci - piše u republičkom zakonu.

Referendumsko pitanje dobilo je podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina koja je glasala. Ako su se građani referendumom izjasnili o određenom pitanju, nadležni organ će donijeti odgovarajući akt u roku od šest mjeseci od dana referenduma. O istom pitanju, bez obzira na rezultat, građani se ne mogu ponovo izjašnjavati referendumom u roku kraćem od šest mjeseci od dana održavanja referenduma.

Odluke

U Srpskoj su do sada održani referendumi o Vens-Ovenovom planu (1993), planu Kontakt grupe (1994) te Danu Republike Srpske (2016). Osim toga, pojedinci poput, profesora Aleksandra Vrašenja, smatraju da se, iako Srpska nije zvanično bila formirana u vrijeme održavanja plebiscita srpskog naroda u BiH o ostajanju u Jugoslaviji iz 1991. godine, zbog njegovog karaktera i posljedica takođe može ubrojati u referendume.

Referendum, kao najviši izraz demokratije, oživljen je 2015. nakon što je Ustavni sud BiH po apelaciji Bakira Izetbegovića osporio Dan Republike 9. januara.

Odgovor Srpske skrojen je na sastanku lidera vladajućih i opozicionih stranaka koji su izašli sa zajedničkom izjavom u kojoj se odbacuje sporna odluka Ustavnog suda, zatražen je hitan prestanak rada stranih sudija te dat rok od 120 dana da u Parlamentarnoj skupštini BiH bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH bez sudija stranaca. U suprotnom će, a što se na kraju i desilo, biti raspisan referendum o Danu Republike Srpske.

Odluka o raspisivanju usvojena je 15. jula 2016. u Narodnoj skupštini, a on je i održan 25. septembra uprkos poteškoćama i opstrukcijama, počevši od veta Bošnjaka u Vijeću naroda, stava CIK-a da ne dostavi biračke spiskove te mjere zabrane referenduma od strane Ustavnog suda BiH.

Predsjednik Republičke komisije za sprovođenje tog referenduma bio je Siniša Karan koji je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Srpske. Sa njim nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a Vojislav Gligić, koji je bio među članovima te komisije, za "Glas" kaže da provjera volje naroda nije na odmet.

- Referendum se može sprovesti za kratko vrijeme. Imamo iskustva s tim i dobro bi bilo vidjeti šta građani misle o svemu ovome što se dešava. Možemo da pretpostavimo, ali bi bilo dobro da ide na provjeru - rekao je Gligić koji je delegat u Vijeću naroda Republike Srpske i koji smatra da je veoma važno i usaglašavanje u vezi sa referendumskim pitanjem.

U Srpskoj su ranijih godina pominjana i druga pitanja oko kojih su lomljena koplja, odnosno o kojima su građani trebali da se izjasne na referendumu, ali još nisu. Na listi su rad pravosuđa na nivou BiH i novi Ustav Srpske.

Temeljna priprema

U informaciji, između ostalog, piše da je nelegalni i nelegitimni Kristijan Šmit, uzurpator funkcije visokog predstavnika, 2024. odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona kojim su propisani razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti prije vremena. Na listu razloga je dodata upravo pravosnažna sudska presuda, a u dokumentu je naglašeno da je taj isti Šmit godinu ranije dopunio i Krivični zakon BiH.

- Jasno je da je neizabrani, nelegalni i nelegitimni stranac temeljno pripremao pravni i politički teren da bi pokušao iz političkog života eliminisati demokratski i od naroda odabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika - istaknuto je u informaciji, uz podsjećanje da je Šmit odlukom nametnuo i krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.