
BANjALUKA - Narodna skupština Republike Srpske uskoro će zauzeti jasan stav u vezi sa najavama iz britanske vlade i još nekih evropskih zemalja da bi oko 50.000 migranata, mahom onih kojima je odbijen azil i osumnjičenih za krivična djela, moglo biti deportovano u BiH, a već je u startu naglašeno da za njih ovdje nema mjesta.
Srpska je čvrst stav kada je riječ o ilegalnim migrantima zauzela još prije nekoliko godina, kada su pred granicu BiH stigle hiljade i hiljade izbjeglica, mahom iz zemalja Bliskog istoka i onih zahvaćenih ratom. Tako je, još 2018. godine, rečeno da na teritoriji Srpske neće biti formirani centri ni kampovi za prihvatanje migranta, kakvih je nekoliko osposobljeno u FBiH. Uz to je uspostavljeno i Koordinaciono tijelo za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije Srpske sa zadatkom da prati ulazak, kretanje i zadržavanje migranata, omogući njihov što brži prolazak kroz Republiku Srpsku, a pripadnici policije Srpske su poslati kao svojevrsna ispomoć kolegama iz Granične policije BiH s ciljem bolje zaštite granice i sprečavanja ilegalnih prelazaka.
Ipak, britanski zvaničnici su nedavno potvrdili da su u toku pregovori o uspostavljanju centara za povratak migranata. Na listi zemalja su, prema pojedinim navodima, Srbija, Sjeverna Makedonija i BiH.
To je i bio povod da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslije najava, uputi Narodnoj skupštini inicijativu da bude razmotrena informacija o migrantima da bi Srpska donijela određene mjere povodom najave vlada Velike Britanije i nekih zemalja EU da veći broj migranata bude prebačen u BiH.
Dodik je potvrdio da je predložio niz zaključaka, između ostaloga da se ne prihvataju nikakve odluke ili sporazumi sa vladama trećih zemalja, prije svega članica EU o bilo kakvoj mogućnosti da se transportuju i deportuju navodno migranti koji bi tu trebalo da imaju određeni tretman i pažnju.
- Riječ o onima koji tamo nisu dobili azil ili su, ako su ga dobili, u međuvremenu počinili neko krivično djelo. Oni svi treba da budu dio tog paketa. Radi se o tome da bi u BiH trebalo da bude više od 50.000 migranata, i to je neprihvatljivo, jer ugrožava svakodnevni život i bezbjednost - naglasio je Dodik.
Upozorava da postoji velika opasnost da se oni povežu sa već prisutnim radikalnim grupama, vehabijama i drugima koji ovdje djeluju sa onima koji su došli sa ratišta u Siriji.
- Ni veliki Zapad nije tada uspio da utvrdi tačno ko ima bezbjedonosno sumnjive biografije, nego su ih primali bez ikakvih kontrola, a sada bi nama isporučili bezbjednosno opasne osobe koje bi dodatno destabilizovale situaciju - rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske, uz opasku da je važno da Skupština razmotri to pitanje i donese zaključke.
Predsjednik Srpske, kako je sam rekao, nije tražio posebnu sjednicu, već da u okviru redovne ta tema bude stavljena u rang najviših tačaka u dnevnom redu. O tome će, potvrdio je prvi čovjek republičkog parlamenta Nenad Stevandić, biti riječi do kraja sedmice na sjednici skupštinskog kolegijuma.
- To je dobra prilika da provjerimo stavove ovdašnjih političkih aktera o pitanjima migranata. A sigurno je da Republika Srpska, kao mala, ne može da se sama bori protiv migranata - rekao je Stevandić i dodao da je viđeno i da mnogo veće i snažnije zemlje nisu imale nikakva rješenja za migrante.
Stevandić je za Srnu naveo da je problem što u BiH na ovom i sličnom planu nema politike koja ima kičmu, već politike koja "veže konja gdje im gazda kaže".
- Zato Srpska mora da pokaže svoj odgovor. To je ponekad skupo, ali se uvijek na kraju isplati. Morate pokazati suverenost i samostalnost da zaštitite svoje nacionalne interese i stanovnike. Nadam se da će svi, pa i opozicija, koja se uglavnom bavi targetiranjem vlasti, razumjeti Dodikovu poruku - rekao je Stevandić i dodao da ovo nije dnevnopolitičko pitanje.
Dodikovu ideju podržali su i u PDP-u.
- Migracije su ozbiljna tema koja se tiče svih nas. Mi ćemo kao opozicija, koja je optuživana da se navodno dogovara o nekom dolasku migranata, glasanjem jasno pokazati šta mislimo o tome - navela je juče poslanik PDP-a Tanja Vukomanović na konferenciji za novinare.
Iz SDS-a, ipak, stižu drugačije poruke.
- Srpska nije mjesto za migrante, ali Skupština možda i ne treba da se o ovome izjašnjava. I ranije je Vlada donosila potrebne odluke pa bi sasvim dovoljno bilo da tako bude i sada - rekao je za "Glas Srpske" poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak, koji je predsjednik Skupštinskog odbora za bezbjednost. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić je, s druge strane, izjavila da je riječ o važnom pitanju i da Narodna skupština mora donijeti konačnu odluku. Podsjetila je na već viđene reakcije i ponašanja opozicije kada se raspravlja o temama koje su od interesa za Srpsku, ali se ne dopadaju Britancima.
- Opozicija mora javno da se izjasni i objasni šta radi po sastancima u Sarajevu. Nama ne treba jer mi veoma dobro znamo, ali mora znati i narod, njima treba da polože račune - zaključila je Vulićeva.
Iskustva iz okoline Lipe
O migrantima je juče govorio i Nemanja Davidović, savjetnik predsjednika Srpske, navodeći da iz ličnog iskustva, a u vezi sa situacijom u Bosanskom Petrovcu, zna koliko je važno imati vlast koja neće podleći spoljnim pritiscima. Ukazao je na to da je život u blizini najvećeg migrantskog kampa u BiH, u Lipi, značio svakodnevno suočavanje sa nesigurnostima, strahom i haosom koji je zahvatio lokalno stanovništvo.
- Kad čujemo sve češće da u BiH, pa time i u Srpskoj, planiraju takozvane centre za povratak migranata, onda to nije stvar međunarodne saradnje, već pitanje bezbjednosti, demografije i budućnosti. Pogotovo kada je riječ o migrantima koji su odbijeni u ozbiljnim i uređenim zemljama Zapada na čelu sa Velikom Britanijom - istakao je Davidović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.