Srbi su branili svoje teritorije

HAG - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je pred Haškim tribunalom da Srbi tokom rata nisu zauzimali tuđe nego branili svoje teritorije, prenose agencije.

- Mogli smo, takoreći, uzeti BiH, a za Sarajevo ćete to posebno vidjeti... Ali, nismo uopšte izlazili iz svojih etničkih teritorija... Naoružani narod je izašao na rubove svojih teritorija da bi se zaštitio da ga ne pokolju - rekao je Karadžić, nastavljajući uvodnu riječ odbrane.

Negirajući navod optužnice da je politički vrh Srpske demokratske stranke u jesen 1991. formirao skupštinu srpskog naroda u BiH kako bi omogućio "prisvajanje teritorija", Karadžić je rekao: "Koje teritorije Srbi treba da zauzmu? Pa, to su njihove teritorije".

Prikazujući mape optuženi je sugerisao da su se granične linije srpskih teritorija tokom rata u BiH poklapale sa linijama fronta.

- I od tih vjekovno njihovih teritorija Srbi su bili spremni da se odreknu za mir - napomenuo je Karadžić.

On je opovrgavao i navod optužnice da su snage Srba, s početkom rata u aprilu 1992. godine, stavile Sarajevo pod opsadu.

Tvrdio je da su se sarajevski Srbi, poslije noći 5. aprila 1992. u kojoj je zbog "terora" bilo "strašno biti Srbin u Sarajevu", povukli na obode grada u "pokušaju da se zaštite".

- Tako je uspostavljena podjela grada, a ne opsada, kao što tvrdi tužilaštvo - kazao je Karadžić.

Prema njegovim riječima, Srbi do maja 1992. nisu imali svoje oružane snage, već samo Teritorijalnu odbranu u kojoj su djelovali po doktrini "naoružanog naroda".

Suđenje Karadžiću počelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine uvodnom riječju optužbe. Optuženi je početak suđenja bojkotovao tvrdeći da mu sud nije dao dovoljno vremena da se pripremi.

Pošto je tužilac Alan Tiger 2. novembra završio uvodnu riječ, sudije su tri dana kasnije donijele odluku da Karadžiću postave branioca i da suđenje bude nastavljeno 1. marta 2010. kako bi se braniocu dalo dovoljno vremena da se pripremi.

Karadžić je optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Novi poziv vlastima BiH

Sudsko vijeće Haškog tribunala u predmetu protiv Radovana Karadžića pozvalo je vlasti BiH da do 22. marta obavijeste vijeće da li još traže ostatak dokumenata iz Karadžićevog podneska.  

- Budući da su vlasti BiH 12. februara obavijestile vijeće da zbog "tehničkih poteškoća" ne mogu da organizuju dolazak svog predstavnika na raspravu 15. februara, vijeću nije jasno da li je potraga za ostatkom dokumenata iz zahtjeva optuženog nastavljena - navodi se u pozivu vijeća.

Isti rok, do 22. marta, dat je i vlastima Hrvatske, čiji je ambasador Josip Paro prisustvovao raspravi.

Bosić

Histerična reakcija medija iz FBiH na izlaganje Radovana Karadžića u Hagu i nazivanje "krvolokom" i "monstrumom paljanskim", nije ništa drugo nego širenje jezika mržnje i podizanje nivoa tenzija koje nastoje da povećavaju do oktobarskih izbora, rekao je lider SDS-a Mladen Bosić.

Bosić je dodao i da je koincidencija početka Karadžićevog izlaganja i 1. marta obilježenog lancima i katancima poslije upada u Parlamentarnu skupštinu BiH više nego simbolična.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.