Foto: Agencije
| Ustavni sud BiH
BANjALUKA, SARAJEVO - SNSD je započeo novu ofanzivu prema Ustavnom sudu BiH, zahtijevajući da sudije donesu odluku po njihovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti nametnutih odredaba Krivičnog zakona BiH iza kojih stoji Kristijan Šmit, jer, upozoravaju, sve više miriše na to da sudije svjesno kupuju vrijeme dok taj diplomata ne napusti OHR, odnosno dok ne isteknu rokovi za prijavu kandidatskih lista za opšte izbore.
KLjUČNE INFORMACIJE
Poslanički klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je polovinom decembra 2025. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona i samostalnog člana 4. izmjena i dopuna tog zakona koje je 2023. nametnuo Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik, a kojima je za nepoštovanje njegovih odluka propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i da "pravila" stupaju na snagu objavu na sajtu OHR-a.
Po tom članu je otvoren sudski proces protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike, a na kraju i do pravosnažne presude Suda BiH kojom je proglašen krivim te mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina.
Zbog presude je, između ostalog, izgubio mandat prvog čovjeka Srpske, nakon čega su održani prijevremeni predsjednički izbori, dok je SNSD, stranka na čijem je čelu, otvorila još jedan proces u pravosuđu da bi, kako tvrde, poništili Šmitove odluke, jer on nije ni legalno izbran na mjesto visokog predstavnika.
Početkom mjeseca je, s druge strane, potvrđeno da je Šmit podnio ostavku, a novi visoki predstavnik bi trebalo da bude imenovan do kraja juna.
Šef poslaničkog Kluba SNSD-a u republičkom parlamentu Srđan Mazalica je podsjetio da su te iste sudije daleko brže odgovorile na njihov zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o izboru glavnog pregovarača sa EU.
- Mislimo da su naši argumenti toliko jaki da Ustavni sud BiH ne može da odluči drugačije osim da stavi van snage, odnosno van pravnog prometa tu Šmitovu odredbu koja ne može biti važeća, ali je primjenjuju institucije. Tako će i biti sve dok Ustavni sud BiH ne kaže drugačije - rekao je Mazalica za "Glasa Srpske".
Mogle bi se, tvrdi, čak po strani ostaviti činjenice da Šmit nije legalan i da je Parlamentarna skupština ovlaštena za zakone jer je, s druge strane, ta famozna odredba u suprotnosti sa opštim odredbama Krivičnog zakona BiH i principima krivičnog zakonodavstva.
- Sve smo detaljno obrazložili i ne mogu zamisliti pravnu situaciju u kojoj sud odbacuje taj naš zahtjev za ocjenu ustavnosti - naveo je Mazalica.
Sada je, ističe, samo pitanje vremena kada će sudije donijeti odluku.
- Da li će to biti kada Šmit definitivno ode iz BiH i da se tom odlukom djelimično počisti haos koji je izazvao i zbog presude Dodiku, jer bi u tom slučaju trebalo doći do revizije te i drugih odluka koje su, pod prijetnjom te odredbe zakona, prolazile, ne znam - istakao je Mazalica.
Možda se, ne krije, u ovom momentu kupuje određeno vrijeme zbog izbora.
- Nije isključeno da je u pozadini i namjera da prođu rokovi za dostavljanje kandidatskih lista i da mu se tako onemogući kandidatura. Šta znači ako Dodik stekne pravo da se kandiduje na izborima, na primjer, u novembru ove godine? Mislim da sudije odugovlače iz tog razloga - zaključio je Mazalica.
Odgovore iz Ustavnog suda BiH je zatražila i šefica poslaničkog Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
Ustavni sud, čiji je predsjednik Mirsad Ćeman, upitala je na osnovu čega neizabrani stranac Šmit može donositi zakone mimo Parlamentarne skupštine BiH i zašto Ustavni sud uporno odbija da to preispita.
U dokumentaciji koju je dostavila je i mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se konstatuje da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone te da su izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Šmit neustavne.
- Zašto Ustavni sud BiH štiti rušitelja ustavnog poretka BiH - navela je Vulićeva u poslaničkom pitanju.
Ustavnopravna komisija je, naime, u februaru ove godine, većinom glasova, usvojila zaključak da visoki predstavnici ne mogu da donose zakone.
"Za" su glasali srpski i hrvatski poslanici na sjednici nadležne komisije u okviru rasprave o zahtjevu iz Ustavnog suda, a u vezi sa ocjenom ustavnosti nametnutih odredaba Krivičnog zakona BiH koju je zatražio SNSD.
Dio pravnika ističe da je taj parlamentarni zaključak izuzetno važan jer je prvi put u Parlamentarnoj skupštini BiH zauzet stav da su parlamenti jedini nadležni za te poslove, ali sumnjaju da će i to promijeniti mišljenje kod sudija Ustavnog suda BiH o ulozi koju ovdje imaju najviši službenici OHR-a.
Pojedini mediji prenijeli su juče odgovor iz Ustavnog suda BiH da će o ovom zahtjevu raspravljati čim za to budu stečeni uslovi, uz opasku da je zahtjev u radu i da će biti riješen u skladu sa Pravilima Ustavnog suda.
Uže rukovodstvo Ustavnog suda BiH požalilo se prije nekoliko dana na svoj "krnji" saziv, ali i ustvrdilo da legitimno djeluje i donosi odluke, ali da su zatrpani predmetima.
U sudu, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske. S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Srpske jer nakon penzionisanja doskorašnjih kadrova nisu imenovane nove sudije s obzirom na to da Srpska zahtijeva da se sud uvede u zakonski okvir, pozdravi sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.