Šmitranu šest mjeseci zatvora

Banjaluka - Bivši načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu u Gradskoj upravi Banjaluka Miloš Šmitran osuđen je u utorak u banjalučkom Osnovnom sudu zbog zloupotrebe službenog položaja na šest mjeseci zatvora, a biće mu oduzeta nezakonito prisvojena korist od 25.000 KM.

Šmitran je osuđen samo nekoliko časova nakon što je priznao da je kršeći pravilnik oštetio gradski budžet za 539.410 KM, za šta ga je teretilo Okružno tužilaštvo Banjaluka.

Na šest mjeseci je osuđen iako zakon za krivično djelo koje je počinio predviđa kaznu u rasponu od dvije do deset godina zatvora. Sudija Atko Huseinbašić naveo je da je odgovornost i na Gradskoj upravi grada Banjaluka, za koju je rekao da je svjesno dozvoljavala takve propuste.

- Sud je donoseći presudu imao u vidu i da je Šmitran, iako mimo pravilnika, pomoć davao ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih boraca i socijalno ugroženim kategorijama - obrazložio je Huseinbašić olakšavajuće okolnosti i odstupanje kazne od zakonskih okvira.

Istakao je da je Šmitran kriv što je za 42 lica i sedam nevladinih organizacija, koji su imali pravo na pomoć, dodjeljujući im novac mimo pravilnika u periodu od četiri i po godine prekoračio dozvoljeni limit za 403.710 KM.

- Pomoć je dodijelio i za devet lica koja nisu imala pravo na nju, prekršivši limit za 135.700 KM. Povratniku Fikreti Čajić, koja nije imala pravo na pomoć, dao je 15.900, a za tu uslugu od nje je dobio 7.500 KM - naveo je Huseinbašić.

Iznio je imena još nekoliko lica od kojih je Šmitran kao protivuslugu primio novac, a na taj način je prisvojio ukupno 25.000 KM. Osim vraćanja tog iznosa, Šmitran mora da nadoknadi i 9.700 KM za troškove vještačenja.

Huseinbašić je rekao da nije dokazivano da li su lica koja su od Šmitrana nezakonito primala pomoć znala da se radi o izvršenju krivičnog djela, upućujući oštećenog, odnosno Gradsku upravu, na pokretanje parničnog postupka i dajući rok od 15 dana za podnošenje žalbe na presudu.

Tužilac Slavica Matijaš je rekla da će Tužilaštvo razmotriti koje su to bile naročite okolnosti za ublažavanje predviđene kazne zatvora.

- Na to ćemo vjerovatno podnijeti žalbu, a nećemo se žaliti na izricanje kazne o vraćanju imovinske koristi. Što se tiče imovinsko-pravnog zahtjeva opštine, razmotrićemo koje su okolnosti uticale na upućivanje Gradske uprave na parnicu - kazala je Matijaševa.

Šmitranov branilac Mirko Dabić je rekao da se radi o priznanju krivice i skraćenom postupku u kojem su se on i njegov branjenik odrekli prava na suđenje, pa se raspravljalo samo o odluci o krivičnoj sankciji.

- Odbrana je potpuno zadovoljna odlukom suda. Sud je dao argumente koje smo upravo mi iznosili. Danas je rečeno da je u ovom slučaju bila odsutna kontrola nadležnih organa grada kada je u pitanju trošenje budžetskog novca. Skupština je pokrivala rashode tog odjeljenja, pa ne vidim u čemu je krivica optuženog - kazao je Dabić i dodao da ranije načelno dogovoreni sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom nisu prihvatili, jer se nisu složili u vezi sa visinom novčanog iznosa.

"Glas Srpske" je ranije objavio da je Šmitran Okružnom tužilaštvu iznio prijedlog za sklapanje sporazuma o priznanju krivice po kojem je spreman da prizna da je gradskom budžetu nanio štetu od 400.000 KM i da taj iznos vrati.

Šmitranu će u izrečenu kaznu od šest mjeseci zatvora biti uračunat mjesec pritvora u kojem je bio od 11. marta do 11. aprila prošle godine, kada je uhapšen nakon što je "Glas Srpske" objavio seriju tekstova o malverzacijama u koje je Šmitran bio upetljan.

Šmitranu je ranije blokirana imovina vrijedna oko 480.000 maraka i žiro-računi. Optužnicu protiv njega Okružno tužilaštvo podiglo je 4. juna prošle godine. U decembru 2012. godine, poslije 12 godina rada u Gradskoj upravi, gradonačelnik Slobodan Gavranović uručio mu je otkaz. "Glas Srpske" objavio je serijal tekstova o Šmitranovom "poslovanju", kojim je stekao osam stanova u Banjaluci, od kojih šest za vrijeme mandata.

Kontrola

Atko Huseinbašić naveo je da je veliki dio odgovornosti na Gradskoj upravi, za koju je naveo da je kontrolu sprovela tek 2013. godine.

- Da su reagovali na vrijeme, odmah u prvoj spornoj godini, šteta bi bila minimalna. Umjesto preduzimanja mjera, grad je svjesno činio propuste - rekao je Huseinbašić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.