Šmit i PIK nepotrebno otvaraju priču koja je završena prije tri decenije

SARAJEVO, BANjALUKA - Pitanje imovine u BiH riješeno je Dejtonskim mirovnim sporazumom prije tri decenije i jasno je rečeno ko je i čega vlasnik, a stalno oživljavanje priče o takozvanoj državnoj imovini je samo novi napad na Republiku Srpsku te svjesno produbljivanje krize u ovom dijelu Balkana.

Taj odgovor poslat je danas iz Republike Srpske u Sarajevo odakle je njemački diplomata Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nema relevantnu rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a, poručio je da je vrijeme za drugačiji Dejton i da državna imovina mora da bude deblokirana.

Šmitovo obraćanje uslijedilo je nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira u BiH (PIK), tijela koje nema uporišta ni u Dejtonskom sporazumu, a na kojoj su bili i pojedini šefovi poslaničkih klubova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Šmit je, između ostalog, poručio da se moramo više okrenuti domaćim liderima koji će sami odlučivati, da je potrebna neometana tranzicija sa Dejtona na evropske integracije, a dotakao se i pitanja "državne imovine".

- Državna imovina je jedna od tema o kojoj smo razgovarali. Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da se vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i sagledamo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego pitanje za investicije - rekao je Šmit.

Spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Srpske Marko Romić za "Glas" je poručio da sjednice PIK-a odavno liče na sastanke gdje se razgovara isključivo o antidejtonskim pitanjima.

- Začuđuje to da su dva glavna pitanja, koja su zaokupila pažnju neformalne grupe zemalja, takozvana državna imovina i evropske integracije kao neki vid supstitucije u odnosu na priču o Dejtonskom sporazumu. S druge strane, nameće se ponovo pitanje nepostojećeg koncepta državne imovine koji je riješen Dejtonskim sporazumom, odnosno članom tri Ustava BiH - rekao je Romić koji je i asistent na banjalučkom Pravnom fakultetu.

Pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša smatra da su dva momenta ključna za najnoviju reaktivaciju ove priče.

- Postoji već neko vrijeme zainteresovanost važnih evropskih zemalja da preko takozvanog pitanja državne imovine drži otvorene tenzije u BiH i ja to povezujem sa situacijom u Ukrajini. Druga važna stvar je da su ranije, za vrijeme Bajdenove američke administracije, i oni insistirali na tom pitanju iz vrlo sličnih razloga kao i Evropljani. Sada su zainteresovani za to iz komercijalnih razloga i vezano je za pitanje južne interkonekcije i drugih energetskih projekata - rekao je za "Glas" Grmuša.

Smatra da sadašnja administracija nije toliko usmjerana na samu formu.

- Ne bi im bilo sporno da, na primjer, javna imovina bude potpuno u svojini entiteta, ali da to više ne bude tema koja se osporava pred Ustavnim sudom kako njihove eventualne investicije u energetskom sektoru ne bi došle pod bilo kakvu mogućnost osporavanja - zaključio je Grmuša.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković za "Glas" je istakao da je Ustav BiH jasno definisao da ova pitanja spadaju u nadležnost entiteta.

- Jedini titulari prava nad imovinom su entiteti. Srpska raspolaže šumama, rijekama, poljoprivrednim zemljištem na njenoj teritoriji. Potenciranje ove priče samo produbljuje krizu u BiH - kategoričan je Petković.

Polemike o imovini traju još od 2005. kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Republički zvaničnici od početka tvrde da je imovina Srpske ona koja se nalazi na njenoj teritoriji. U prilog navode i činjenicu da je u Brčkom problem imovine riješen tako što je ona postala vlasništvo distrikta, dok bošnjački političari žele da pitanje imovine stave u okvir "državnog vlasništva".

Priča o imovini je "oživjela" prošlog mjeseca i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u koji je stigao prijedlog zakona o državnoj imovini. Predložili su ga bošnjački poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić, sa zahtjevom da bude razmatran po hitnom zakonodavnom postupku. Međutim, budući da nije usvojen ni prijedlog da prijedlog zakona ide po skraćenoj proceduri, taj akt će biti razmatran u redovnom postupku i to već na narednoj sjednici, 12. decembra.

KOJIĆ: IDETE U SVOJU NjEMAČKU

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Milorad Kojić podvukao je da Kristijan Šmit nema ni legalitet ni legitimitet ni da daje bilo kakve izjave o BiH. Šmit, kaže, pokušava sebe da predstavi kao glavnog šerifa.

- Osim tih njegovih izjava koje apsolutno nemaju nikakvu snagu ni težinu, Šmit uz to što je opozicija iz Srpske prisustvovala sastanku sa njim i članovima PIK-a pokušava da sugeriše kako treba da se riješi pitanje takozvane državne imovine. Prestanite da se bavite pitanjem ustavno-pravnog poretka Srpske, Dejtonskog sporazuma. Idite u svoju Njemačku i tamo pokušajte da pričate i sprovodite određene politike. Ovdje nemate legalitet, ni legitimitet i nemate pravo da u moje ime i u ime mojih kolega u parlamentu BiH bilo šta odlučujete – poručio je Kojić za "Glas".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.