Slovenački recept primjenljiv i u BiH

BANjALUKA - Slovenačke vlasti nikada zvanično nisu raspravljale o nekom novom prekrajanju granica na zapadnom Balkanu i ne postoji “nezvanični” dokument o tome, ali postoji mogućnost da takve težnje postoje i da se u određenim političkim krugovima bliskim premijeru Janezu Janši, ali i samoj Evropskoj uniji, iza zatvorenih vrata govorilo o ovome kao o jednoj od opcija.

Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjednik Odbora za nadzor nad obavještajnim službama i poslanik opozicionih Socijalnih demokrata u Parlamentu Slovenije Matjaž Nemec.

- Ne mogu to tvrditi, ali bi se takav zaključak, da postoje takve težnje, mogao izvući iz nedorečenih izjava pojedinih zvaničnika, kako slovenačkih, tako i evropskih. Zbog toga očekujem da se Janša i zvanično izjasni o ovom pitanju, a što je on do sada vješto izbjegavao. Vjerujem da će mnogo toga biti jasnije krajem maja, kada će u Sloveniji, na Brdu kod Kranja, biti održan veliki samit koji će okupiti lidere iz regiona, a na kom bi se trebalo govoriti o budućnosti zapadnog Balkana. Vidjećemo da li će ova tema tada biti otvorena ili je sve ovo bila jedna igra, koja je imala za cilj podizanje tenzija - kaže Nemec. 

Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije iz Beograda nema ovih dilema, te kaže kako je siguran da se u pojedinim političkim krugovima o ovome raspravljalo, navodeći da na čitavu ovu situaciju treba gledati kao na “probni balon” i opipavanje balkanskog pulsa.

- Slovenija je izabrana za “izvođača radova”. Kao prvo, zato što je bila deo Jugoslavije i imala je iskustvo mirnog razlaza. Drugo, zato što je ona jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je članica EU, a da pri tome nema velikih interesa u BiH, za razliku od Hrvatske, koja je mnogo više vezana za pitanje budućnosti BiH. Mislim da je EU konačno počela shvatati da su postojeće granice na Balkanu neodržive - istakao je Petrović.

S njim se slaže i dekan Fakulteta za bezbjednost iz Banjaluke Slobodan Župljanin, naglašavajući da on u svemu ovome ne vidi ništa sporno.

- Treba sve opcije i moguća rješenja staviti na sto i o njima povesti konstruktivni dijalog, a pogotovo jer bošnjačka politika postaje sve ekstremnija i opasnija - kaže Župljanin, dodajući da su i sami Evropljani vjerovatno to uvidjeli.   

Inače, do prave pometnje i zbrke u regionu došlo je nakon što su Šefik Džaferović i Željko Komšić, a poslije višenedjeljnog ćutanja, potvrdili da je predsjednik Slovenije Borut Pahor, prilikom svoje posljednje posjete BiH u martu ove godine, trojici članova Predsjedništva BiH prenio kako se u Evropskoj uniji u određenim krugovima govori da je neophodno završiti proces raspada Jugoslavije. Situacija je dodatno usijana nakon što su pojedini mediji objavili da je predsjednik Janša na adresu Brisela uputio “non pejper”, nezvanični dokument u kom se navodno predlaže novo prekrajanje granica na Balkanu, ali i mirni razlaz Srpske od BiH. Reagujući na svu ovu zbrku, Pahor je poručio da Slovenija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, dok je Janša rekao kako se posljednji put sa predsjednikom Evropskog savjeta susreo prošle godine, te da je stoga “teško da bi mu fizički mogao predati bilo šta u februaru ili martu ove godine”. Janša je, međutim, ovom prilikom propustio da kaže da li je na ovu temu i pričano u nekim njemu bliskim krugovima.

Prijetnje SDA

Reagujući na pomen navodnog postojanja nekog dokumenta o mirnom razlazu u BiH, iz SDA su oštro reagovali, ističući da to nije moguće bez rata, a koji bi se lančano mogao prenijeti i na ostatak Evrope. Iz Srpske je poručeno da riječi “ratovi u regiji” i “lančana reakcija” podsjećaju do koje mjere su bošnjački političari spremni da idu ustrajavajući na nekakvom svom pogledu na budućnost BiH koji ne dijele druga dva konstitutivna naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.